Medicus, Vol. 33 No. 1 Tromboembolije, 2024.
Pregledni rad
Plućna embolija
Gordana Pavliša
Ena Tolić
Sažetak
Plućna embolija dijagnoza je karakterizirana nespecifičnim simptomima, a značajnom smrtnosti. Najčešće je uzrokovana migracijom tromba nastalog u venama donjih ekstremiteta. S obzirom na nespecifičnu kliničku sliku (otežano disanje, kašalj, bol u prsima), važno je poznavanje rizičnih čimbenika koji mogu utjecati na nastanak tromboze (najveći rizični faktori su frakture donjih ekstremiteta, recentno postavljanje endoproteze kuka ili koljena, velike traume, ozljede kralježnične moždine te prethodna anamneza venskog tromboembolizma). Klinička prezentacija može biti u rasponu od nagle srčane smrti i izražene hemodinamske nestabilnosti (masivna embolija) sve do asimptomatskih oblika. Danas se plućna embolija dokaže u 5 % onih koji se podvrgnu dijagnostičkom postupku. Za bolju identifikaciju onih kod kojih su potrebne napredne dijagnostičke metode, koriste se Wellsov i Geneva bodovni sustav, PERC sustav te D-dimeri. Bolesnici s dokazanom plućnom embolijom mogu se svrstati u jednu od četiri skupine – niski rizik, intermedijarni niski rizik, intermedijarni visoki rizik i visoki rizik. Temelj liječenja akutne faze plućne embolije i sprječavanja recidiva je antikoagulantna terapija. Zahvaljujući postojanju direktnih oralnih antikoagulansa (DOAK), danas dio bolesnika s niskim rizikom može započeti liječenje u izvanbolničkim uvjetima. Svi bolesnici s preboljelim tromboembolijskim događajem trebali bi uzimati antikoagulantnu terapiju barem tijekom 3 mjeseca, a odluka o produljenom liječenju donosi se individualno ovisno o riziku za recidiv tromboembolije i riziku od krvarenja.
Ključne riječi
akutna plućna embolija; rizični čimbenici; dispneja; antikoagulantna terapija; DOAK
Hrčak ID:
321769
URI
Datum izdavanja:
24.10.2024.
Posjeta: 81 *