Uvodnik
Dragi čitatelji!
Pred vama se nalazi novi broj „Svjedoka” sa širokim rasponom tema i u znanstvenom i u stručnom dijelu časopisa. U znanstvenom dijelu časopisa autori pišu o temama koje s jedne strane pozivaju na njegovanje duhovne baštine i vjerskog nasljeđa Salone, a s druge strane tematiziraju medije i virtualnu stvarnost koji nam svima određuju budućnost. Kroz časopis se provlači tema o Saloni kao pravom katehetskom izvoru, kao domu kršćanskih mučenika i kršćanskih ideala, koje se ne smije zapustiti jer, kako kaže Kranjčević u svojem „Mojsiju”, mrijeti ti ćeš kad počneš sam u ideale svoje sumnjati.
Prva velika tema u ovom broju „Svjedoka” jest bibliodrama iz pera doktorice znanosti, sestre Magdalene Višić sa Sveučilišta Sankt Georgen u Frankfurtu, koja je svoju doktorsku disertaciju nazvala „Bibliodrama kao put pomirenja u Hrvatskoj”. Izuzetno dobar odjek radionica bibliologa budi nadu da bibliodrama i bibliolog zaista imaju veliki potencijal katarze i pomirenja jer vode u smjeru integrativnog učenja i holističkog pristupa biblijskim tekstovima.
Globalizacija medija i kultura iznjedrila je novu stvarnost koja medije više ne drži prijenosnicima poruke nego onima koji stvaraju novu realnost, onu virtualnu koja nam se sve više nameće kao neizbježna, sveobuhvatna i globalna. Ona prodire u sve generacije, u sve sfere društva, utječe na odnose, na oblike učenja i poučavanja. Što je virtualna stvarnost (VR, engl. virtual reality) i kako ona utječe na vjeronaučnu nastavu odgovara doktorandica Klara Pišonić sa Sveučilišta u Frankfurtu.
Medijalizacija čovjeka uzima sve više maha i na dosad neviđen način mijenja odgojnu ulogu obitelji te utječe na odgojno-obrazovne procese. Kako se nositi sa sve većim utjecajem medija u obitelji i odgojno-obrazovnim ustanovama piše profesorica Morana Koludrović s Filozofskog fakulteta u Splitu.
„Svjedok” je časopis vjeroučitelja Splitsko-makarske nadbiskupije čiji je identitet obavijen bogatom baštinom svjedočanstva vjere salonitanskih mučenika. Epigrafe na sarkofazima i dovratnicima stare Salone proučavao je i Marko Marulić te je postavio temelje kršćanske odgojne misli i europske katoličke pedagogije. U ovom se broju obje teme obrađuju. Najprije iz pera vrsnog marulologa, profesora Mladena Parlova, nastao je izvrstan članak o utjecaju Marulićeve odgojne misli o vrlinama i krjepostima na identitet i poslanje vjeroučitelja. Parlov dovodi u korelaciju bogat Marulićev nauk o krjepostima i vrlinama s pozivom vjeroučitelja, potičući vjeroučitelje na dublje proučavanje Marulićeve ostavštine i nasljedovanje Krista.
Na kraju znanstvenog dijela časopisa Mario Matijević iz Javne ustanove u kulturi „Zvonimir” Solin piše o reinterpretaciji stare Salone kao neizostavnog katehetskog izvora za učenje o uzorima i svjedocima vjere te o vlastitim kršćanskim korijenima.
Drugi dio časopisa donosi stručne radove koji mogu obogatiti župnu katehezu. Riječ je o prilozima u kojima se interpretiraju književna djela i govori o crkvenim ocima kao izvorima kršćanske poruke. Također su tu i recenzije kvalitetnog štiva i kolumne vrsnih vjeroučitelja.
Treći dio časopisa sadrži radove koji su vezani uz temu bibliologa, donosi izvješća s radionica, ogledne primjere kateheza, ali i statističke podatke o pohađanju vjeronauka u ovoj školskoj godini.
Svi radovi moći će se naći na Hrčku, ali i na vjeroučiteljskim portalimawww.katehetski-nadbiskupija-split.net iwww.mrezerijeci.com.
Do sljedećeg broja srdačno vas pozdravljamo i pozivamo da nas pratite na našim portalima i društvenim mrežema.
Jadranka Garmaz