Kratko priopćenje

Brza metoda procjene iznošenja biogenih elemenata proredom u sastojini hrasta lužnjaka

Nenad Potočić ; Hrvatski šumarski institut, Zavod za ekologiju šuma, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, Hrvatska *
Ivan Seletković ; Hrvatski šumarski institut, Zavod za ekologiju šuma, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, Hrvatska
Tamara Jakovljević ; Hrvatski šumarski institut, Zavod za ekologiju šuma, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, Hrvatska
Mladen Ognjenović ; Universität Trier, Department of Geobotany, Universitätsring 15, Trier, Germany
Mia Marušić ; Hrvatski šumarski institut, Zavod za ekologiju šuma, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, Hrvatska

* Dopisni autor.

Sažetak

Jedna od mjera smanjenja emisija stakleničkih plinova i ublažavanja globalnog zatopljenja je korištenje obnovljivih izvora energije kao što je šumska biomasa. Zbog sve veće potražnje za biomasom, drvni ostaci koji su nekada ostajali u sastojini, sada se iznose sa svrhom korištenja za bioenergiju. Na taj način dolazi do značajnog iznošenja biogenih elemenata iz sastojine, što može dovesti do smanjenja produktivnosti staništa. Cilj istraživanja bio je utvrditi količine ugljika, dušika, fosfora, kalija, kalcija, magnezija i sumpora koje se nepovratno iznose iz ekosustava pri različitim načinima korištenja biomase u srednjedobnoj lužnjakovoj sastojini. Kako bi to mogli utvrditi, tri izabrana stabla iz srednjedobne sastojine hrasta lužnjaka razdvojena su na deblovinu, grane promjera do 3 cm, grane promjera od 3 do 7 cm i lišće. Svaka od navedenih komponenata vagana je u svježem stanju, prosušena i pripremljena za analize sadržaja biogenih elemenata. Najveće koncentracije svih elemenata, osim kalcija zabilježene su u lišću, a najmanje u krupnom drvu, međutim, masa pojedine komponente bila je najvažniji čimbenik ukupne količine pojedinog elementa po jedinici površine. Ako izuzmemo biomasu krupnog drva, najveće količine dušika po hektaru nalaze se u granama do 3 cm promjera, dok su količine po hektaru ostalih elemenata najveće u granama promjera 3-7 cm. Iznošenjem ukupne biomase iznese se otprilike 1.3 puta više dušika nego kod klasične prorede. Rezultati ovoga istraživanja mogu se primijeniti u svrhu razvijanja smjernica za iskorištavanje šuma u različitim režimima iznošenja biomase srednjedobnih sastojina hrasta lužnjaka.

Ključne riječi

biomasa; biogeni elementi; depozicija dušika; iskorištavanje šuma; hrast lužnjak

Hrčak ID:

322902

URI

https://hrcak.srce.hr/322902

Datum izdavanja:

29.11.2024.

Posjeta: 0 *