Izvorni znanstveni članak
HRVATSKA OBITELJ: DEMOGRAFSKE, EPIDEMIOLOŠKE I ZDRAVSTVENE TRANZICIJE I NOVI SUSTAV ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Stjepan Orešković
; Medicinski fakultet, Zagreb
Antun Budak
; Medicinski fakultet, Zagreb
Sažetak
Zdrava obitelj jedan je od ključnih preduvjeta biološke, duhovne i materijalne
reprodukcije naroda. Obitelj je ta koja u formi tradicionalne proširene
obitelji preuzima najveći dio tereta bolesti i socijalne potpore nemoćnima
i bolesnima. Kakvu ulogu, u okruženju takvih promjena, igra sama nuklearna
obitelj a kakvu novonastale "obitelji"? Dinamiku zdravlja i bolesti hrvatske
obitelji promatrali smo kroz međuutjecaje različitih oblika zdravstvenog
ponašanja: kliničkog modela, modela ostvarenja uloga, adaptacijskog
modela i eudajmonističkog modela zdravstvenog i bolesničkog
ponašanja obitelji. Na razini institucionalno vođenih reformi demokratska
preobrazba hrvatskog društva reafirmirala je slobodan izbor liječnika,
definirala je prava i obveze pučanstva u zdravstvenoj zaštiti primjerenije
.ekonomskim m mogućnostima, naglasila je potrebu licenciranja i relicenciranja
zdravstvenih djelatnika itd ... Nasuprot uobičajenim predodžbama
i očekivanjima koja proizlaze iz teorijskih modela koji govore o
Ulogama same nuklearne obitelji u zdravstvenoj zaštiti, naša analiza je
pokazala da suvremena hrvatska obitelj u procesu demografskih, ep idemioloških
i zdravstvenih tranzicija preuzima velik teret bolesti. Jačanje
primarne zdravstvene zaštite i jasno definirana uloga obiteljskog liječnika
predstavljaju moguće odgovore zdravstvene politike na novonastalu situaciju.
Za takve mjere zdravstvene politike postoji i značajna potpora u
tradiciji: Hrvatska je bila prva zemlja u svijetu koja je shvatila da je potrebno
školovati posebnog, suficijentnog, specifično educiranog liječnika
opće/obiteljske medicine. U bliskoj budućnosti taj profil liječnika očekuju
još složenije zadaće: traženje odgovora na zdravstveno/etička pitanja kako
sačuvati mentalno, socijalno i reproduktivno Zdravlje obitelji u procesima
dezinstitucionalizacije braka, pluralizacije obiteljskih oblika, nastajanju
rekomponirane obitelji, dakle onih formi koje su se donedavna
označavale kao atipične i devijantne. Na te promjene novi zdravstveni
sustav kao i fakultetski i poslijediplomski programi obrazovanja i specijalizacije
obiteljskog liječnika tek trebaju dati odgovore.
Ključne riječi
Hrčak ID:
32353
URI
Datum izdavanja:
1.7.1995.
Posjeta: 3.581 *