Bogoslovska smotra, Vol. 94 No. 3, 2024.
Pregledni rad
https://doi.org/10.53745/bs.94.3.2
Analiza vjerske prakse u Hrvatskoj: socijalno-etička i pastoralna perspektiva
Stjepan Baloban
; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Prakticiranje vjere u Hrvatskoj je u posljednjih 15-ak godina doživjelo značajne promjene jer se uz tradicionalne oblike vjerske prakse pojavljuju novi oblici, koji su još uvijek neistraženo područje. Stoga rad pod naslovom »Analiza vjerske prakse u Hrvatskoj: socijalno-etička i pastoralna perspektiva« propituje, s jedne strane, različite oblike vjerske, odnosno vjerničke prakse a, s druge strane, nastoji takvu situaciju suočiti s trenutačnim crkvenim i teološkim prioritetima te ukazati na socijalno-etičke i pastoralne izazove. U prvoj točki naslovljenoj »Suočiti se s realnošću promjena u vjerskoj praksi u Hrvatskoj« autor na osobit način problematizira crkveno i teološko nepoznavanje vjerničke prakse u udrugama, pokretnima i zajednicama vjernika laika te posebno novije oblike prakticiranja vjere u tzv. virtualnom svijetu. Čini se da u takvoj situaciji slabi utjecaj Crkve i teologije na vjersku praksu, a jača utjecaj pojedinaca i različitih skupina koji su nepoznati crkvenoj javnosti. Druga točka naslovljena »Trenutačni teološki i crkveni prioriteti u Hrvatskoj« ukazuje na važnost teološke analize prakticiranja vjere u Hrvatskoj, osobito u odnosu na nove oblike vjerske prakse, jer postoji ozbiljna opasnost da tu novu vjerničku stvarnost interpretiraju isključivo civilni mediji preko svojih »stručnjaka« za vjerska pitanja. Autor također konstatira svojevrsno slabljenje crkvenog zanimanja za aktivan angažman vjernika laika u crkvenom i društvenom životu u usporedbi s prvih deset do petnaest godina hrvatske demokracije. U takvoj situaciji treća točka pod naslovom »Socijalno-etički i pastoralni izazovi« ukazuje na potrebu unutarcrkvene rasprave o različitim oblicima vjerske prakse u odraslih vjernika u Hrvatskoj. Preduvjet za to, a onda i svojevrstan prioritet, jest prikupiti glavne podatke o svim oblicima laičkog udruživanja u Hrvatskoj. Tek nakon toga moguće su ozbiljnije teološke i crkvene rasprave o vjerskoj praksi kako u odnosu na unutarcrkveni život koji se mijenja tako i s obzirom na promijenjene okolnosti u odnosu Crkve i društva te Crkve i države. To pretpostavlja nastavak procesa susreta i sučeljavanja vjernika laika i službene Crkve, koji je pod organizacijskim vidom oslabio nakon Osijeka 2001. godine. Promjene u vjerskoj praksi u Hrvatskoj izazov su za crkveno-teološki život kao takav, a posebno pod pastoralnim i socijalno-etičkim vidom. Autor zaključuje da ne bi nikako bilo dobro da crkveni i društveni život vjernika laika u Hrvatskoj više usmjeravaju različite crkvene, ali i civilne udruge koje vode vjernici laici, a da utjecaj službene Crkve i teologije na vjernički život u Hrvatskoj postupno slabi.
Ključne riječi
vjerska praksa; novi oblici vjerske prakse; virtualna vjerska praksa; udruge vjernika laika; teološki prioriteti; crkveni prioriteti; socijalno-etička perspektiva; pastoralna perspektiva.
Hrčak ID:
323600
URI
Datum izdavanja:
14.12.2024.
Posjeta: 0 *