Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5552/nms.2024.5
Utjecaj polipropilenskih štitnika na preživljenje, rast i razvoj biljaka u pokusu provenijencija obične bukve (Fagus sylvatica L.)
Ivica Čehulić
orcid.org/0009-0004-9287-8183
; Hrvatski šumarski institut Cvjetno naselje 41 10450 Jastrebarsko HRVATSKA
Sanja Bogunović
; Hrvatski šumarski institut Cvjetno naselje 41 10450 Jastrebarsko HRVATSKA
Anđelina Gavranović Markić
; Hrvatski šumarski institut Cvjetno naselje 41 10450 Jastrebarsko HRVATSKA
Zvonimir Vujnović
; Hrvatski šumarski institut Cvjetno naselje 41 10450 Jastrebarsko HRVATSKA
Miran Lanščak
; Hrvatski šumarski institut Cvjetno naselje 41 10450 Jastrebarsko HRVATSKA
Mladen Ivanković
; Hrvatski šumarski institut Cvjetno naselje 41 10450 Jastrebarsko HRVATSKA
Sažetak
U radu su prikazani rezultati uspijevanja provenijencija obične bukve u pokusu osnovanom u sklopu projekta HRZZ-a »Dinamika plodonošenja i očuvanje genofonda hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i obične bukve (Fagus sylvatica L.) u svjetlu klimatskih promjena« CropForClim, IP-01-2018-8189. Pokus je osnovan radi istraživanja genetske raznolikosti obične bukve,
najrasprostranjenije šumske vrste u Europi i Hrvatskoj. Školovane sadnice u dobi od tri godine (2 + 1), urod iz jeseni 2016. godine, iz četiriju šumskih sjemenskih objekata (ŠSO) na području upravâ šuma podružnicâ (UŠP) Karlovac, Bjelovar, Požega i Ogulin, te prirodni pomladak s područja UŠP Delnice posađeni su u proljeće 2020. godine na polju rasadnika Hrvatskoga šumarskoga instituta (A-polje) u tri bloka (5 jedinki × 5 familija × 5 provenijencija) s razmakom sadnje biljaka 1,0 m između redova i u redovima. Svaka druga biljka zaštićena je polipropilenskim štitnikom koji se već godinama upotrebljava u šumarstvu radi sprječavanja štete od divljači, korovne vegetacije te stimuliranja rasta sadnica u visinu. Štitnici su postavljeni na svaku drugu biljku kako bi se uspoređivale razlike u fenologiji listanja, rastu i razvoju biljaka, primitku nakon sadnje te oštećenosti od mraza unutar štitnika i biljaka bez štitnika. Rezultati istraživanja odnose se na usporedbu visine biljaka s polipropilenskim štitnikom i bez njega s pokusa na A-polju. Dana je usporedba s jednakim načinom sadnje biljaka u živom arhivu provenijencija obične bukve osnovanom u neposrednoj blizini pokusa provenijencija Vrbovsko. Rezultati se odnose na izmjere nakon prve vegetacije odnosno kraj zime 2021. godine. Najveću prosječnu visinu biljaka sađenih u štitniku imala je provenijencija KA (Karlovac) 75,62 cm, a biljke bez štitnika imale su 26,81 cm. Maksimalna visina biljke u štitniku je 123,0 cm, a bez štitnika 58,5 cm, dok je minimalna visina biljaka u štitniku iznosila 14,5 cm, a 6,5 cm kod biljaka bez štitnika.
Ključne riječi
visinski prirast, razlikovnost, pokus provenijencija, genofond
Hrčak ID:
326765
URI
Datum izdavanja:
16.12.2024.
Posjeta: 401 *