Audiatur et altera pars
U Zagrebu možemo biti ponosni na veliki broj osnovnih škola, njih čak trinaest, koje već dugi niz godina njeguju učenje latinskog i grčkog jezika i provode poseban program tzv. ranog učenja klasičnih jezika. Iako je broj „klasičnih” osnovnih škola porastao zadnjih godina, i dalje traje „lavovska” borba za svakog „malog” klasičara. Svi učitelji klasičnih jezika koji rade u osnovnim školama dobro znaju da ta borba nije laka te da se, krajem svake školske godine, uvijek iznova javljaju brige oko broja budućih petaša, čime su učitelji suočeni s izazovom nalik radu u privatnoj školi. Kada i uspiju privući dovoljan broj učenika, slijedi velik trud da ti učenici i završe taj program. Iako postoji dobra suradnja među učiteljima i profesorima klasičnih jezika, a učitelji nastoje prilagoditi program, učiniti ga zanimljivim i izazovnim, te izlaziti u susret učenicima, ipak uvijek dio učenika iz različitih razloga odustane i prestane pohađati nastavu klasičnih jezika.
Upravo su nas sve ove brige i problemi potaknuli da provedemo istraživanje među „malim” klasičarima. Želja nam je bila jednim upitnikom saznati što misle, što ih muči, što ih veseli i zanima, te koji su mogući razlozi ispisa s nastave klasičnih jezika. Cilj nam je, naravno, bio poboljšanje programa i zadržavanje interesa ne samo do kraja osmoga razreda, već i za eventualni nastavak klasičnog obrazovanja odabirom neke od klasičnih gimnazija.
Za potrebe istraživanja izradile smo dva upitnika: Upitnik 1 s četrnaest pitanja, namijenjen sadašnjim osnovcima te Upitnik 2 s tri pitanja, namijenjen našim bivšim učenicima, a sada srednjoškolcima. Istraživanje je provedeno tijekom šk. god. 2023/24. u zagrebačkim osnovnim školama s klasičnim programom.1 Te je godine nastavu klasičnih jezika pohađao 591 učenik, od kojih je njih 249 ispunilo Upitnik 1, dok je ukupno 67 bivših učenika ispunilo Upitnik 2. Istraživanje je provedeno anonimno, a u nastavku donosimo pitanja i učeničke odgovore.2
Slika 1
Slika 2
Kao što je vidljivo, učenici su uglavnom davali vrlo pozitivne odgovore. Zadovoljni su nastavom i, što je najvažnije, prepoznaju i vide koristi i prednosti u učenju klasičnih jezika. Ono što ih najviše motivira pri upisu očekivano su civilizacija i mitologija, ali i predznanje latinskoga jezika za srednju školu. Nastava im je zanimljiva, što smatramo velikim uspjehom s obzirom na to da u današnje vrijeme nije lako zainteresirati učenike za neku temu. Ipak, na pitanje žele li nastaviti klasično obrazovanje, manji je broj učenika odgovorio DA, a podjednaki broj NE i MOŽDA. Glavni je razlog, nažalost, veći interes za upis u neku drugu školu.
Slika 3
Slika 4
Slika 5
Slika 6
Od problema koje učenici prepoznaju i najviše ističu spomenule bismo svakako slabu valorizaciju završenog osnovnoškolskog klasičnog programa. Učenici su svjesni da njihov trud nije adekvatno nagrađen te da bi program koji se sastoji od šest sati dodatne nastave tjedno svakako trebao donijeti priznanje (npr. bodovanje za upis u srednju školu) na kraju osmoga razreda. Mnogi su spomenuli i nepravedno vrednovanje postignuća na državnim natjecanjima. Naime, njihova prva mjesta nisu u istom rangu vrednovanja kao druga državna natjecanja, tj. uopće im se ne boduju. Jedini je benefit izravan upis u zagrebačku Klasičnu gimnaziju.
Slika 7
Slika 8
Slika 9
Bivši su učenici, što se tiče nastavka klasičnoga obrazovanja, podijeljeni. Od njih 67, koliko ih je ispunilo upitnik, polovica je nastavila klasično obrazovanje. Lijepo je bilo čitati njihova već vrlo zrela razmišljanja i komentare. Uglavnom se prisjećaju nastave klasičnih jezika s radošću, uviđaju koliko im je koristila u daljnjem obrazovanju, ali također često spominju problem koji su naveli i „mali” klasičari, a to je slabo vrednovanje.
Slika 10
Slika 11
Nakon pomne obrade upitnika zaključile smo kako je poseban program ranog učenja klasičnih jezika u osnovnoj školi dobar, učenicima zanimljiv, dobro prilagođen, ali i da bismo svi zajedno trebali više surađivati i povezivati učenike osnovnih s učenicima srednjih škola. Učenici su često hvalili terenske nastave, pa je i to prostor koji bismo trebali širiti u vidu radionica, edukativnih predavanja, kvizova, višednevnih seminara i sl.
Slika 12
Slika 13
U svakom slučaju, zaključujemo kako su klasični jezici u osnovnoj školi veliko bogatstvo i privilegij našeg obrazovnog sustava te je na svima nama odgovornost da ih njegujemo i čuvamo.