Ljetna škola klasične filologije na Odsjeku za klasičnu filologiju u Zagrebu
Zagreb, 24–28 lipnja 2024.
Na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je od 24. do 28. lipnja 2024. ljetna škola klasične filologije za učenike klasičnih gimnazija.
Ideja o organiziranju susreta i aktivnosti za učenike klasičnih gimnazija već je otprije na Odsjeku bila prisutna, a potvrdu o ispravnosti tih promišljanja i poticaj za njezinu realizaciju stigao je i od učenika i od profesora. Upit i želja tada učenice Klasične gimnazije, a danas naše studentice, za proučavanjem i bavljenjem klasičnim jezicima i tijekom ljetnih praznika, pokazali su nam da zainteresirana publika postoji. Željeli smo da, za razliku od natjecanja i sličnih znanjem određenih okupljanja, naša ljetna škola bude namijenjena svim učenicima, da se učenici klasičnih gimnazija upoznaju i druže, te dožive latinski i grčki u izvanškolskom okruženju. Iskustvo pak naših kolega, profesora klasičnih jezika, da njihovi đaci ni ne znaju da postoji studij latinskog i grčkog jezika te da im je pojam „klasični filolog” nepoznat, navelo nas je da ljetnu školu organiziramo baš na našem Fakultetu, kako bi njihovi đaci upoznali mjesto gdje se grčkim i latinskim jezikom ljudi uistinu svakodnevno bave i shvatili da klasični filolozi doista postoje.
Našem se pozivu odazvalo 16 učenika Klasične gimnazije i Nadbiskupske klasične gimnazije iz Zagreba. Program je uključivao predavanja i radionice, obilazak fakulteta i fakultetske knjižnice, posjet Hrvatskom državnom arhivu i Arheološkom muzeju, te tematsku šetnju zagrebačkim središtem. Uz članove našega Odsjeka, u organizaciji i provedbi programa sudjelovale su Vinka Matijević s Odsjeka za arheologiju i knjižničarka Zbirke za klasičnu filologiju, Željka Salopek.
Učenike je dočekala i pozdravila pročelnica Odsjeka za klasičnu filologiju Petra Matović. Škola je započela posjetom zbirci gipsanih odljeva grčkih i rimskih kipova na Odsjeku za arheologiju. Zbirka i njezini kipovi i likovi bili su idealno okruženje za predavanje profesorice Matović pod naslovom Žene, bogovi i čudovišta: Uvod u Odiseju i pravo mjesto za početak male ljetne Odiseje klasičara. Homer je bio poveznica i s idućom aktivnosti, radionicom Caecus caecum ducit Voljene Marić. Teme svih predavanja su doista bile raznovrsne i gotovo je sigurno svaki sudionik mogao pronaći za sebe nešto zanimljivo. Učenici su proučavali papiruse i arhivske dokumente, tražili odbjeglog roba i ukradenog psa (Nina Čengić – Traži se odbjegli rob: Pisanje i čitanje grčkih papirusa; Irena Bratičević – Traži se ukradeni pas: Arhivski dokumenti na latinskom). Ženidbene prakse Indoeuropljana upoznale su ih ne samo s običajima povezanim sa sklapanjem braka već i s narodima i jezicima Indoeuropljana (Leon Cvitić – Danas majko ženiš svoga sina: Ženidbene prakse Indoeuropljana). Stihovi rimskog pjesnika Horacija proveli su ih ulicama grada Rima (Teo Radić – Ibam forte Via Sacra: Život na gradskim ulicama u djelima rimskih satiričara), a hrvatski latinisti ulicama Zagreba (Tamara Tvrtković – Hrvatski latinisti na zagrebačkim ulicama). Novogrčki jezik pokazao se kao nov i zabavan izazov učenicima, zanimljiv svima, a koristan učenicima koji su se spremali na maturalno putovanje u Grčku (Jelena Poláček Gajer – Γεια σας: Kratak uvod u novogrčki jezik). Posljednji dan ljetne škole bio je ispunjen programom izvan fakulteta. Učenici su posjetili Hrvatski državni arhiv i Arheološki muzej. Pod stručnim vodstvom Anamarije Pupić Bakrač saznali su sve o povijesti Arhiva, zgradi i arhivskoj građi. Kustosi Arheološkog muzeja proveli su ih kroz povijest Olimpijskih igara izložbom Citius, Altius, Fortius – Communiter. Antičke i moderne Olimpijske igre. Tematskom šetnjom po gradskom središtu sudionici su povezali Zagreb s razdobljem antike. Podjelom diploma pokraj spomenika Akoniji Salviji uxori rarissimae na Kaptolu naši rari nantes uspješno su završili program prve ljetne škole.
Ljetna će se škola održati i iduće godine i vjerujemo da, sudeći po interesu i dojmovima, sudionici sigurno neće biti rari.
Izdvajamo nekoliko dojmova:
Bilo je vrlo zanimljivo iako je bilo nekih dijelova koji su bili malo manje zanimljivi. Puno smo naučili o starim običajima, a neka druga znanja smo malo produbili. Naučili smo nešto i o samom Filozofskom fakultetu kroz kratak obilazak i razgledavanje knjižnice. Zadnji je dan bio posebno dojmljiv i zanimljiv jer smo štošta naučili posjetom Hrvatskom državnom arhivu i šetnjom kroz Zagreb.
Tjedan mi je protekao brzo jer bilo raznoliko i zabavno, a ne monotono kao što sam očekivao. Svako predavanje obilježila je drugačija tema kao i drugačiji način sudjelovanja u aktivnostima. Naučio sam i da „ne” (ναι) ne znači uvijek „ne”.
Ljetna je škola klasične filologije ponudila pregršt zanimljivih i korisnih sadržaja mladim klasičarima. Možemo samo reći – veselimo joj se i dogodine.
Voljena Marić