Izvorni znanstveni članak
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i ruralni razvitak u Hrvatskoj
Milan Župančić
; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U tekstu se iznose i propituju neke temeljne karakteristike poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj te njihova
uloga u razvitku suvremene poljoprivrede i u ukupnom napretku
seoskih područja. Kako bi se potpunije razumjela ta uloga, bjašnjene
su važnije dimenzije tradicionalnih seljačkih gospodarstava, i nasuprot tome, stanje i položaj poljoprivrednih gospodarstava u
suvremenoj industrijskoj poljoprivredi. Razlike izmedu tih tipova - oni i danas postoje na svjetskoj sceni iako u razvijenim zemljama
dominiraju moderne farme uključene u agroindustrijski kompleks
- velike su, ali oba tipa mogu paralelno egzistirati u stvarnosti, posebice nerazvijenih i polurazvijenih zemalja. U Hrvatskoj je zadugo egzistirao tradicionalan oblik seljačkih gospodarstava, ali
u posljednjih dvadesetak, tridesetak godina, pod utjecajem različitih
činilaca, postupno nastaje moderno poljoprivredno gospodarstvo,
sposobno za tržišno natjecanje i donekle kompatibilno europskom
okruženju. Jedna od pretpostavki moderne poljoprivrede je i veće i tehnološki dobro opremljeno gospodarstvo. Upravo na tom tragu bila
su i nastojanja državne politike u procesu tranzicije i privatizacije u
poljoprivredi, koja su dovela do nove strukture hrvatske poljoprivrede. Došlo je do veće polarizacije u posjedovnoj strukturi
poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava, u kojoj se je izdvojio jedan uži sloj većih i tržišno orijentiranih gospodarstava, uz istodobnu perzistenciju goleme većine patuljastih i malih posjeda,
koji zadržavaju mnoga tradicionalna obilježja. Ipak, brojni problemi
su ostali i cjelokupno stanje u poljoprivredi i dalje je u znaku stagnacije i potencijalno vrlo konfliktno. Na kraju članka problematiziran je širi kompleks faktora i aktera integralnog razvitka
ruralnih područja. Napredak tih područja ovisit će o mnogim akterima, gdje uz donedavne, uglavnom poljoprivredne subjekte,
važnu ulogu dobivaju akteri iz drugih djelatnosti. Temeljna pretpostavka napretka ruralnih područja je i drukčija politika prostornog razvitka, pri čemu treba spomenuti potrebu »urbane
dekoncentracije« i zaustavljanje ogromnog ruralnog egzodusa, koji
je devitalizirao mnoge seoske regije i doveo do depopulacije u
najvećem dijelu seoskog prostora.
Ključne riječi
poljoprivredno gospodarstvo; tradicionalna i moderna industrijska poljoprivreda; posjedovna struktura; tipovi seoskih domaćinstava; akteri ruralnog razvitka
Hrčak ID:
32878
URI
Datum izdavanja:
4.2.2009.
Posjeta: 5.739 *