PRILOG RAZUMIJEVANJU TEORIJA ČVRSTOĆE

Markulin Grgić, Branimir; Markulin Grgić, Vladimir; Radaković, Miroslav; Zaninović, Ante

doi:10.19279/TVZ.PD.2024-12-2-03

Politehnika i dizajn, Vol. 12 No. 2, 2024.

Stručni rad

https://doi.org/10.19279/TVZ.PD.2024-12-2-03

PRILOG RAZUMIJEVANJU TEORIJA ČVRSTOĆE

Branimir Markulin Grgić ; Tehničko veleučilište u Zagrebu, Vrbik 8, 10000 Zagreb, Hrvatska *
Vladimir Markulin Grgić ; Tehničko veleučilište u Zagrebu, Vrbik 8, 10000 Zagreb, Hrvatska *
Miroslav Radaković ; Tehničko veleučilište u Zagrebu, Vrbik 8, 10000 Zagreb, Hrvatska *
Ante Zaninović ; Tehničko veleučilište u Zagrebu, Vrbik 8, 10000 Zagreb, Hrvatska *

* Dopisni autor.

Puni tekst: hrvatski pdf 1.681 Kb

str. 95-104

preuzimanja: 0

citiraj

APA 6th Edition

Markulin Grgić, B., Markulin Grgić, V., Radaković, M. i Zaninović, A. (2024). PRILOG RAZUMIJEVANJU TEORIJA ČVRSTOĆE. Polytechnic and design, 12 (2), 95-104. https://doi.org/10.19279/TVZ.PD.2024-12-2-03

MLA 8th Edition

Markulin Grgić, Branimir, et al. "PRILOG RAZUMIJEVANJU TEORIJA ČVRSTOĆE." Polytechnic and design, vol. 12, br. 2, 2024, str. 95-104. https://doi.org/10.19279/TVZ.PD.2024-12-2-03. Citirano 21.03.2025.

Chicago 17th Edition

Markulin Grgić, Branimir, Vladimir Markulin Grgić, Miroslav Radaković i Ante Zaninović. "PRILOG RAZUMIJEVANJU TEORIJA ČVRSTOĆE." Polytechnic and design 12, br. 2 (2024): 95-104. https://doi.org/10.19279/TVZ.PD.2024-12-2-03

Harvard

Markulin Grgić, B., et al. (2024). 'PRILOG RAZUMIJEVANJU TEORIJA ČVRSTOĆE', Polytechnic and design, 12(2), str. 95-104. https://doi.org/10.19279/TVZ.PD.2024-12-2-03

Vancouver

Markulin Grgić B, Markulin Grgić V, Radaković M, Zaninović A. PRILOG RAZUMIJEVANJU TEORIJA ČVRSTOĆE. Polytechnic and design [Internet]. 2024 [pristupljeno 21.03.2025.];12(2):95-104. https://doi.org/10.19279/TVZ.PD.2024-12-2-03

IEEE

B. Markulin Grgić, V. Markulin Grgić, M. Radaković i A. Zaninović, "PRILOG RAZUMIJEVANJU TEORIJA ČVRSTOĆE", Polytechnic and design, vol.12, br. 2, str. 95-104, 2024. [Online]. https://doi.org/10.19279/TVZ.PD.2024-12-2-03

Sažetak

Jedna od osnovnih zadaća inženjera konstruktora je dimenzioniranje. Tri su kriterija dimenzioniranja: čvrstoća, krutost i stabilnost. Prema kriteriju čvrstoće naprezanje niti na jednom mjestu ne smije biti veće od dopuštenog naprezanja za dani materijal i vrstu opterećenja. Naprezanje je unutarnja sila raspodijeljena po jedinici površine tijela. Svaka konstrukcija je dimenzionirana za neko opterećenje. Opterećenje predstavljaju vanjske sile i momenti koji na nju djeluju. Kritična mjesta konstrukcije su mjesta s najvećim naprezanjima te tamo valja kontrolirati čvrstoću.Lako je zaključiti zadovoljava li čvrstoća na kritičnom mjestu u slučaju jednoosnog stanja naprezanja, npr. kao kod normalnog naprezanja pri vlaku ili pri čistom savijanju - samo treba proračunsko naprezanje usporediti s dopuštenim za taj materijal i tu vrstu opterećenja. Problem se javlja kod dvoosnih i troosnih stanja naprezanja, uzrokovanih složenim opterećenjima. Trebalo bi eksperimentalno utvrditi kritično naprezanje za sve moguće kombinacije σ1 : σ2 : σ3 .Smisao teorija čvrstoće je predviđanje pojave kritičnog stanja konstrukcijskog elementa usporedbom proračunskog stanja naprezanja u promatranom elementu sa mehaničkim svojstvima materijala (vlačna čvrstoća ili naprezanje tečenja) od kojeg je element izrađen, a koje je lako odrediti pomoću kidalice u laboratoriju, izlaganjem testne epruvete aksijalnom opterećenju. Teorije čvrstoće predviđaju pojavu kritičnog stanja (tečenje ili lom) u slučaju složenog statičkog opterećenja.