Pregledni rad
Poljoprivredne zadruge u zemljama Europske Unije
Željko Mataga
; Hrvatski poljoprivredni zadružni savez, Zagreb, Hrvatska
Davorin Papeš
; Hrvatski poljoprivredni zadružni savez, Zagreb, Hrvatska
Antun Petak
; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Temeljem više izvora, a posebice studije Nizozemskog instituta za
zadružno poduzetništvo (The Netherlands Institute for Co-operative
Enterpreneurship) »Poljoprivredne zadruge u Europskoj Uniji« (Agricultural Co-operatiues on the European Union) i podataka Općeg udruženja poljoprivrednih zadruga u Europskoj Uniji (COGECA = General Confederation of Agricultural Co-operatives in
the European Union -Confederation. Generale des Cooperatives
Agricoles de l'Union Europeenne) te stajališta Europske komisije
(Commission of the European Communities), autori su izradili pregled poljoprivrednih zadruga u 15 zemalja Europske Unije: Austriji, Belgiji, Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Finskoj, Francuskoj,
Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu, Španjolskoj,
Švedskoj i Velikoj Britaniji. Prvi dio pregleda čini pregled zadružnih
načela i zajedničkih standarda zemalja članica EU (slobodno osnivanje i neovisnost o državi; zajednička skrb članova o zadruzi,
ravnopravnost u upravljanju i raspodjeli odgovornosti; svrha zadruge je poticanje i razvoj gospodarstva vlastitih članova; zadruga
je demokratska organizacija). Najveći dio pregleda čine podaci o
broju zadruga, zadrugara i zaposlenih, a prije svega o udjelu zadruga na tržištu pojedinih zemalja te ekonomski i financijski pokazatelji o najvećim zadrugama s temeljnim značajkama zadruga
i zadrugarstva po zemljama. Iz pokazatelja je razvidno da se broj
zadruga smanjuje, ali njihova ekonomska moć raste. To napose
vrijedi za najrazvijenije zemlje Europske Unije. Na otvorenom i
globaliziranom tržištu zadruge uspijevaju održati konkurentsku
sposobnost primjenjujući strategiju koncentracije i specijalizacije na
državnoj, pa i međudržavnoj razini. Može se zaključiti da su europske zadruge u tijeku dovršavanja procesa preobrazbe kako
bi se prilagodile brzim promjenama tržišta i politike zaštite okoliša.
Međutim, jačanje kompetitivnosti otvorilo je probleme sudjelovanja
članova u odlučivanju o poslovanju i drugim pitanjima upravljanja
zadruga: neposredno demokratsko odlučivanje članova zamjenjuje
posredno (predstavnici). Naposljetku, autori su slijedom vitalnosti
i ključne uloge poljoprivrednih zadruga u nacionalnim gospodarstvima i razvoju obiteljskih gospodarstava osobito istaknuli
važnost uloge Europske komisije u promicanju i potpori zadrugama
i zadružnom poduzetništvu kao svojevrsnoga kišobrana nad nacionalnim poticajnim instrumentarijem.
Ključne riječi
zadruge; zadružno zakonodavstvo; zadružni standardi; Europska unija; Europska komisija; razvoj; udruživanje; restrukturiranje
Hrčak ID:
32962
URI
Datum izdavanja:
4.2.2009.
Posjeta: 4.909 *