Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17234/RadoviZHP.56.2
Slavni hrvatski muževi i Apijan iz Aleksandrije
Bruna Kuntić Makvić
Sažetak
Rimska povijest Apijana iz Aleksandrije (2. st. kršć. ere) važan je izvor za staru povijest hrvatskog povijesnog prostora. Sačuvani dio 9. poglavlja sadrži Apijanovu definiciju geopolitičkog pojma Ilirik u različitim opsezima, etnogeografiju područja, popis protohistorijskih i antičkih ratova koji su se vodili na njemu. Koristan je za znanstveno istraživanje povijesne geografije i vojne, političke i diplomatske povijesti, pa i za (zlo)upotrebu u političke svrhe. Stoga hrvatski znanstvenici i političari kontinuirano posežu za Apijanovim tekstom. U 17. st. Ivan Lučić Trogiranin i Stjepan Gradić tragali su za što ispravnijom verzijom grčkog izvornika, podvrgnuli je kritičkoj obradi i objavili njezin prijevod na latinski jezik. U 19. st. Ljudevit Gaj i Ivan Kukuljević Sakcinski objavili su hrvatske prijevode Apijanova Ilirskog poglavlja iz pera Ante Starčevića. On se Apijanovim tekstom započeo baviti po Gajevoj narudžbi prema starim izdanjima iz Gajeve knjižnice, ali je nastavio zbog vlastitog zanimanja na temelju opsežnije tiskane podloge. Tako se dogodilo da su iste, 1863. godine tiskana dva različita Starčevićeva prijevoda. Čini se da se Vjekoslav Babukić 1876. pripremao predložiti da se cijela Apijanova Rimska povijest objavi na hrvatskome. O kakvoći rada slavnih hrvatskih muževa na Apijanovom Ilirskom poglavlju svjedoči i rukopisna i tiskana dokumentacija (Sl. 2-5 i Prilog 1-3). Prevoditelji Stjepan Gradić i Ante Starčević pokazali su na tome poslu visoku stručnost, sve uz svoju političku angažiranost. Taj se njihov rad u hrvatskoj literaturi ne vrednuje kako zaslužuje, a Apijan se potcjenjuje. Ovaj bi članak imao pridonijeti da se to ispravi.
Ključne riječi
Hrčak ID:
330235
URI
Datum izdavanja:
22.12.2024.
Posjeta: 896 *