Ostalo
Madonna del Mare i Djevojka s galebom (Pozdrav moru): komunikativni prostorni diskurs skulpturalnog programa Opatije (1893. - 1951. - 2016.)
Melinda Kostelac
Sažetak
Madonna del Mare (1893.) rad Hansa Rathauskyja prvenstveno je nastao kao zavjetni grobni kip uslijed tragičnog događaja (utapanje članova obitelji Kesselstadt), postavljen unutar prirodnih ambijentalnih signala u novorođenom turističkom centru Abbazia (Opatija) Austrijske Monarhije. Ubrzo je Madonna bila prepoznata kao javna atrakcija sve dok je nije srušila morska oluja 1951. Nakon premještanja, kip je izgubio svoj suštinski i složeni skulpturalni koncept jer je autor implicirao alegorijsku poruku jugozapadnog (scirocco) vjetra upisanu unutar kipa, što je dalo dodatni akustički i ambijentalni impuls drugoj alegoriji vjetra predstavljenoj u obližnjem spomeniku Fontane Helios i Selena (1889.), koju je izradio isti autor. Kasnije preseljenje (1952. – 1998.) i restauracija 50-ih godina dodatno su oštetili izvornu interpretaciju kipa. Replika sa zlatnim premazom iz 2005. godine koja stoji ispred crkve sv. Jakova ne daje dotadašnje javne signale izvorno razrađenog programa. Godine 1956. još jedan program kipova zamijenio je Madonnu na njezinom mjestu – Djevojka s galebom / Pozdrav moru (1952.), danas najpoznatiji simbol Opatije. Ali malo tko zna da je autor Car također implicirao naklon skulpture snazi prirode koja je 1951. godine prouzročila velike gubitke. Stoga je u oba kipa upisan alegorijski odraz mora, vjetrova, vjerovanja i društvenog utjecaja. Još uvijek je do relevantne kulturne strategije da originalna Madonna del Mare (danas u Hrvatskom muzeju turizma) pronađe novu relevantnu lokaciju.
Ključne riječi
Madonna del Mare; Djevojka s galebom; Hans Rathausky; Zvonko Car; Opatija; skulptura; komunikacijski diskurs; povijest; amblematika; restitucija
Hrčak ID:
331091
URI
Datum izdavanja:
12.12.2021.
Posjeta: 309 *