Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

MARTINŠĆAK, MARTINŠĆINA, MARTINJE: RAZVOJ KULTA SV. MARTINA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ

Antonija Zaradija Kiš orcid id orcid.org/0000-0002-2013-9398 ; Insitut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 232 Kb

str. 199-215

preuzimanja: 2.137

citiraj


Sažetak

Istražujući raznolika obilježja svetačkih kultova, glavna su
polazišta ponajprije liturgijska štovanja koja određenoga dana
čitanjima opširnije evociraju značajne dijelove svečeva života, uz
isticanje njegovih moralnih, edukativnih i vjerskih vrednota.
Čašćenje sveca je a p o t e o z a njegove ličnosti, koja se duboko
emocionalno izražava u svetištu čiji je on titular. Toponimi pak koji
nose ime sveca u širim razmjerima odišu njegovim od davnina
ukorijenjenim kultom, čije je početke katkada teško dosegnuti, a
koji se određenoga dana iskazuju raznolikim običajima i
događanjima, koji katkad potpuno gube apologetske značajke
tradicijskoga slavlja.
Razloge ovakvih kontradiktornosti istraživali smo na tradiciji
sv. Martina na području sjevernozapadne Hrvatske. Nakon
predočenoga "martinskoga vokabulara", koji je sastavni dio
svakodnevice, podrobnije smo se usredotočili na tri pojma nastala
generacijskim taloženjem pučkih spoznaja i životnih iskustava, a
koja izravno dotiču vremensku granicu — 11. studenoga. To su:
martinšćak, martinšćina i Martinje.

Ključne riječi

Martin, Martinje, blagoslov, ritual, martinšćina, graničar, martinšćak, studeni, Hrvatsko zagorje

Hrčak ID:

33146

URI

https://hrcak.srce.hr/33146

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.708 *