Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.30925/zpfsr.46.2.4

Društveni ugovor kao scenski čin: o teatralnom podrijetlu konstitutivne vlasti kod Rousseaua

Darko Vinketa ; Sveučilište Johns Hopkins *

* Dopisni autor.


Puni tekst: hrvatski pdf 330 Kb

str. 409-429

preuzimanja: 162

citiraj


Sažetak

Ako državna vlast proizlazi iz volje naroda koja je shvaćena kao nedjeljiva, kako narod kao izvorišni politički subjekt može svoju moć vršiti na institucionalno razdijeljen način kakav pretpostavlja moderni konstitucionalizam? U pokušaju da razriješi ovaj paradoks konstitutivne vlasti, suvremena se ustavna teorija periodično vraća kanonskom tekstu Rousseauova Društvenog ugovora. Ovaj rad nastoji pokazati kako Rousseauova teorija teatralnosti, izložena u njegovoj javnoj polemici s Jeanom d’Alembertom, može doprinijeti dinamičnijem razumijevanju koncepta konstitutivne vlasti unutar Rousseauove kontraktualističke teorije. Reevaluacija ključnog argumenta Društvenog ugovora u svjetlu Rousseauova šireg filozofskog opusa pokazuje kako konstitutivna vlast, za koju Rousseau tvrdi da prethodi konstituiranoj vlasti, postoji isključivo u obliku retroaktivne teatralne narativizacije te se, kao takva, odnosi isključivo na kreativnu sposobnost zajednice da sama sebi kontinuirano predočuje vlastiti simbolički univerzum, odnosno postoji samo unutar onoga što je Robert Cover nazvao nomosom. Za Rousseaua, da bi takvo kolektivno predočavanje bilo uvjerljivo, ono mora efektivno prikriti svoj kazališni instrumentarij i lažno se prikazati kao ono što nije i što nikada ne može biti – mora se pojaviti kao javni festival neposredne demokracije.

Ključne riječi

konstitutivna vlast; Rousseau; društveni ugovor; ustavna imaginacija; teatralnost

Hrčak ID:

333945

URI

https://hrcak.srce.hr/333945

Datum izdavanja:

15.9.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 607 *