Other
Priča o dvije inflacije u Hrvatskoj: uloga domaćih i inozemnih šokova
Vladimir Arčabić
orcid.org/0000-0003-4173-8637
; Faculty of Economics & Business, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Croatian Academy of Sciences and Arts
*
* Corresponding author.
Abstract
U radu se analizira post-pandemijsko kretanje inflacije u Hrvatskoj te se provodi usporedba s europodručjem. Inflacija u Hrvatskoj je od 2022. godine pratila inflaciju u europodručju, ali je konstantno bila na nešto višoj razni. Do razdvajanja je došlo tek u 2024. godini kada inflacija u Hrvatskoj i dalje ubrzava, dok se u europodručju stabilizirala na ciljanih 2%. Brži rast cijena u Hrvatskoj u odnosu na trgovinske partnere značajno je pridonio padu konkurentnosti koji je trenutno na razini iz 2009. godine s početka globalne financijske krize. Svrha rada je analizirati potencijalne uzroke inflacije uključujući uvođenje eura, neusklađenost poslovnih ciklusa, porast plaća u javnom sektoru, državnu potrošnju te sredstva iz EU fondova. Uvođenje eura se nije pokazalo kao glavni uzrok inflacije. Inflacija je počela ubrzavati i dosegla vrhunac i prije u-vođenja eura, štoviše najbrže je rasla u 2022. godini. U tom periodu inflacija je bila uzrokovana šokovima ponude. Također, inflacija je usporedno rasla i u zemljama koje nisu uvele euro. U Hrvatskoj su dugo vremena poslovni ciklusi bili usklađeni s europodručjem. Do razdvajanja dolazi tijekom pandemije i u vrlo recentnom periodu unazad dvije godine. Glavni uzrok raz-dvajanja inflacije u Hrvatskoj u odnosu na europodručje je pregrijavanje domaćeg gospodars-tva. Dok su 2022. i 2023. godine inflaciju dominantno objašnjavali inozemni šokovi, nakon 2023. godine to se mijenja te inflaciju najbolje objašnjavaju domaći šokovi potražnje, što uka-zuje na pregrijavanje domaćeg gospodarstva. Pregrijavanje gospodarstva ima veze s vrlo zate-gnutim tržištem rada te s pojačanom državnom potrošnjom i trošenjem bespovratnih sredstava iz EU fondova. Doprinos rada je u objašnjenju dvije inflacije u Hrvatskoj. Priča o dvije inflaci-je u Hrvatskoj se može objasniti inicijalnim rastom troškova inputa, poput energenata, koji je nastupio u 2022. godini. To je dovelo do rasta troškova i marži što nije bilo popraćeno podjed-nakim rastom plaća. Nakon inicijalnog rasta inflacije, zbog zategnutog tržišta rada je došlo do značajnog pritiska na plaće, što je od 2024. godine ponovno počelo hraniti inflaciju. Ovaj nak-nadni efekt je izostao u europodručju radi čega se smanjila usklađenost između Hrvatske i europodručja.
Keywords
inflacija; pregrijavanje ekonomije; uvođenje eura; porast plaća u javnom sektoru; mjere ekonomske politike
Hrčak ID:
339105
URI
Publication date:
21.11.2025.
Visits: 53 *