Hrvatski časopis za OSIGURANJE, No. 13, 2025.
Izvorni znanstveni članak
Ovlast neosiguranog vjerovnika tražiti osnivanje prisilnog zaloga nakon neuspješne prodaje nekretnine
Gabrijela Mihelčić
Sažetak
Prisilno sudsko založno pravo osniva se u korist neosiguranogovrhovoditelja pod pretpostavkama iz čl. 102. st. 6. Ovršnog zakona. Odredba čl. 102. Ovršnog zakona, u st. 4., kaže da će se ovrha obustaviti kada se ni na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi niti jedna valjana ponuda, a o čemu je Agencija dužna izvijestiti sud. Ovrhovoditelj je dužan, najkasnije u roku od tri dana, predložiti sudu da se u njegovu korist osnuje založno pravo. U praksi se smatra da je rok prekluzivne naravi, no, postoje dvojbe od kada počinje teći i o tzv. obavještavanju ovrhovoditelja. Određene nejasnoće izaziva i redakcija Ovršnog zakona koja više ne predviđa da će se prisilni zalog osnivati primjenom pravila iz čl. 295. do 298. To u praksi rezultira različitim stajalištima o njihovoj mogućoj primjeni, pa npr. i o važnom pitanju o upisu zabilježbe ovršivosti u zemljišnu knjigu. Na ova je pitanja potrebno odgovoriti, a osobito je to važno kada se znaju pravni učinci koje ovaj zalog daje svom ovlašteniku.
Ključne riječi
prisilni zalog; neuspješna dražba nekretnine; retroaktivnost učinaka zabilježbe ovrhe
Hrčak ID:
344377
URI
Datum izdavanja:
29.12.2025.
Posjeta: 147 *