Revija za sociologiju, Vol. 55 No. 2, 2025.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5613/rzs.55.2.3
Samopraćenje između samoopterećenja i samooptimizacije: Pametni satovi i zdravlje – percepcija ključnih dionika zdravstvenoga sustava
Anamaria Malešević
orcid.org/0000-0002-8162-3183
; Laboratorij za etiku digitalnih tehnologija u zdravstvu (Digit-HeaL), Hrvatsko katoličko sveučilište
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Digitalni nosivi uređaji za praćenje tjelesnih funkcija postali su dio svakodnevice velikog broja ljudi koji ih koriste za samopraćenje kako bi ostvarili zdravstvene ciljeve, promijenili navike i ponašanje, ili samo imali uvid u podatke. Svrha je rada analizirati
promišljanja ključnih dionika zdravstvenog sustava u Hrvatskoj oko namjere korištenja, odnosno nekorištenja pametnih satova, kao i oko njihove primjene u zdravstvenom okruženju. Provedeno je kvalitativno istraživanje putem polustrukturiranih intervjua sa 75
ključnih dionika (pacijenti, liječnici, donositelji javnih politika, rukovoditelji zdravstvenih institucija, pravnici, inženjeri). Uslijedila je tematska analiza prikupljenog materijala. Rezultati prikazuju da tek manji dio sudionika aktivno koristi pametne satove, dok ih je
nekoliko imalo satove ranije ili ih planira imati u budućnosti. Razlozi korištenja uključuju samooptimizaciju i samopraćenje radi boljeg uvida u vlastito stanje. Sudionici istraživanja koji ne koriste satove kao glavne razloge navode nezainteresiranost za podatke, ali i
kritiziraju praksu samopraćenja nazivajući je opterećujućom ili opsesivnom. Iskazan je interes za korištenje nosivih digitalnih uređaja u budućnosti, posebice ako to liječnik inicira i takva praksa promatra se pozitivno ako služi za poboljšanje zdravstvene skrbi.
Potencijal pametnih satova u zdravstvu značajan je, ali potrebno je osigurati preduvjete za njihovu primjenu.
Ključne riječi
digitalni nosivi uređaji; pametni sat; samopraćenje; zdravstveni sustav
Hrčak ID:
347049
URI
Datum izdavanja:
31.8.2025.
Posjeta: 0 *