hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Debljina je bolest – hrana može biti i lijek; provođenje pilot-projekta

Jagoda Dabo ; Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka, Hrvatska
Đulija Malatestinić ; Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka, Hrvatska
Suzana Janković ; Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka, Hrvatska
Henrietta Benčević Striehl ; Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka, Hrvatska
Helena Glibotić Kresina ; Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka, Hrvatska
Nataša Dragaš Zubalj ; Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (711 KB) str. 87-93 preuzimanja: 1.625* citiraj
APA 6th Edition
Dabo, J., Malatestinić, Đ., Janković, S., Benčević Striehl, H., Glibotić Kresina, H. i Dragaš Zubalj, N. (2009). Debljina je bolest – hrana može biti i lijek; provođenje pilot-projekta. Medicina Fluminensis, 45 (1), 87-93. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/34713
MLA 8th Edition
Dabo, Jagoda, et al. "Debljina je bolest – hrana može biti i lijek; provođenje pilot-projekta." Medicina Fluminensis, vol. 45, br. 1, 2009, str. 87-93. https://hrcak.srce.hr/34713. Citirano 24.08.2019.
Chicago 17th Edition
Dabo, Jagoda, Đulija Malatestinić, Suzana Janković, Henrietta Benčević Striehl, Helena Glibotić Kresina i Nataša Dragaš Zubalj. "Debljina je bolest – hrana može biti i lijek; provođenje pilot-projekta." Medicina Fluminensis 45, br. 1 (2009): 87-93. https://hrcak.srce.hr/34713
Harvard
Dabo, J., et al. (2009). 'Debljina je bolest – hrana može biti i lijek; provođenje pilot-projekta', Medicina Fluminensis, 45(1), str. 87-93. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/34713 (Datum pristupa: 24.08.2019.)
Vancouver
Dabo J, Malatestinić Đ, Janković S, Benčević Striehl H, Glibotić Kresina H, Dragaš Zubalj N. Debljina je bolest – hrana može biti i lijek; provođenje pilot-projekta. Medicina Fluminensis [Internet]. 2009 [pristupljeno 24.08.2019.];45(1):87-93. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/34713
IEEE
J. Dabo, Đ. Malatestinić, S. Janković, H. Benčević Striehl, H. Glibotić Kresina i N. Dragaš Zubalj, "Debljina je bolest – hrana može biti i lijek; provođenje pilot-projekta", Medicina Fluminensis, vol.45, br. 1, str. 87-93, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/34713. [Citirano: 24.08.2019.]

Sažetak
Cilj: Analizom postojeće situacije na terenu, prehrambenih navika, stilova života, familijarne anamneze, te rezultatima posebnih ciljanih pregleda koji nisu u programu obveznih mjera, dati ocjenu stanja uhranjenosti učenika šestih razreda osnovne škole i predložiti interventne programe prevencije.
Metode: Istraživanje prehrambenih navika i tjelesne aktivnosti provedeno je 2008. godine u sedam osnovnih škola grada Rijeke, na uzorku od 496 učenika u dobi od 12 godina. Poseban ciljani pregled sastojao se od uzimanja anamneze, familijarne anamneze,
mjerenja visine i težine, određivanja indeksa tjelesne mase, WHR-a, mjerenja kožnog nabora i krvnog tlaka.
Rezultati: Na osnovi objektivnih pokazatelja, centilne distribucije i ITM-a, vidi se da 15,2 % učenika u dobi od 12 godina ima prekomjernu tjelesnu težinu, 3,4 % učenika je na granici pretilosti ili pretilo, dok istovremeno četvrtina ispitivanih učenika misli da je preuhranjena. Gotovo trećina mladih (31 %) u tom vrlo osjetljivom razvojnom razdoblju nikada ne doručkuje, a djevojčice dvostruko češće od dječaka preskaču doručak. Četvrtina ispitivanih
učenika nikada ili samo jednom tjedno ima jednu porciju povrća, a 10 % djece nikada ne jede voće. Mliječne napitke nikada ne konzumira 6 % učenika, dok 11 - 20 % učenika šestih razreda povremeno konzumira alkoholna pića (dva puta tjedno do dva puta mjesečno). Takozvanu brzu hranu svakodnevno ili do četiri puta tjedno konzumira 13 % učenika, dok 63 % učenika to radi jednom tjedno. U proteklih sedam dana 34 % ispitivanih učenika bilo je umjereno tjelesno aktivno najmanje jedan sat dnevno, a gotovo isti broj učenika provede četiri i više sati tijekom radnih dana u tjednu gledajući televiziju i igrajući igrice.
Zaključak: Budući da se korelacija debljine djece i debljine odraslih povećava s odrastanjem, interventne programe primarne prevencije koji podrazumijevaju promociju zdravog načina života, pravilnu i energetski uravnoteženu prehranu, primjerenu tjelesnu aktivnost, reorganizaciju školskih kuhinja i kontrolirani jelovnik potrebno je provoditi upravo u tom vrlo osjetljivom razdoblju odrastanja. Intervencija treba biti pažljiva i odmjerena, budući da se mladi u tom razdoblju sučeljavaju s neracionalnim doživljajem sebe i svoga tijela.

Ključne riječi
debljina; mladi; prehrambene navike

Hrčak ID: 34713

URI
https://hrcak.srce.hr/34713

[engleski]

Posjeta: 2.467 *