Rječnici i gramatike u doba digitalne transformacije

Bago, Petra

doi:10.31724/rihjj.52.1.1

Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 52 No. 1, 2026.

Review article

https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.1

Rječnici i gramatike u doba digitalne transformacije

Petra Bago ; Filozofski fakulet Sveučilišta u Zagrebu

Full text: croatian pdf 322 Kb

downloads: 0

cite

APA 6th Edition

Bago, P. (2026). Rječnici i gramatike u doba digitalne transformacije. Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 52 (1). https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.1

MLA 8th Edition

Bago, Petra. "Rječnici i gramatike u doba digitalne transformacije." Rasprave Instituta za hrvatski jezik, vol. 52, no. 1, 2026 https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.1. Accessed 24 Jun. 2026.

Chicago 17th Edition

Bago, Petra. "Rječnici i gramatike u doba digitalne transformacije." Rasprave Instituta za hrvatski jezik 52, no. 1 https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.1

Harvard

Bago, P. (2026). 'Rječnici i gramatike u doba digitalne transformacije', Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 52(1). https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.1

Vancouver

Bago P. Rječnici i gramatike u doba digitalne transformacije. Rasprave Instituta za hrvatski jezik [Internet]. 2026 [cited 2026 June 24];52(1). https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.1

IEEE

P. Bago, "Rječnici i gramatike u doba digitalne transformacije", Rasprave Instituta za hrvatski jezik, vol.52, no. 1, 2026. [Online]. https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.1

Abstract

Digitalna transformacija utjecala je na gotovo sve segmente života, uključujući i leksikografiju, čime se rječnici i gramatike preoblikuju kako bi zadovoljili potrebe suvremenih korisnika. Ova promjena očituje se kroz razvoj digitalnih alata i resursa koji omogućuju interaktivnije i pristupačnije metode proučavanja, učenja i upotrebe jezika. Tradicionalni pristupi leksikografiji, koji su se oslanjali na tiskane medije, često su zbog prirode materijala rezultirali ograničenim pristupom informacijama i sporijim ažuriranjem podataka. S pojavom digitalnih tehnologija, rječnici i gramatike postali su dostupniji široj javnosti, a interaktivne platforme omogućuju korisnicima bolje razumijevanje i korištenje jezika. Razvoj online rječnika, gramatika i ostalih digitalnih resursa predstavlja ključnu promjenu u području e-leksikografije, primjerice omogućujući brzo pretraživanje, audioizgovor, vizualne prikaze i primjere korištenja u različitim kontekstima. Tehnologije poput umjetne inteligencije (veliki jezični modeli) i obrade prirodnog jezika sve više se integriraju u leksikografiju, omogućujući analizu velikih skupova podataka i automatsko generiranje elemenata rječničkih natuknica, opis definicija i primjera. Ovaj napredak može značajno ubrzati proces izrade rječnika. Suočavanje s izazovima u digitalnome dobu ostaje ključno. Osiguravanje točnosti i kvalitete podataka u digitalnim rječnicima i gramatikama često je otežano, a potrebe različitih korisnika zahtijevaju specifične pristupe i resurse koji nisu uvijek dostupni. Prepoznaje se važnost interdisciplinarnih pristupa koji uključuju stručnjake iz raznih znanstvenih područja, kao što su humanističke, društvene i tehničke znanosti. Globalni trendovi ukazuju na potrebu za uključivanjem zajednica i govornika jezika u razvoj i korištenje digitalnih jezičnih resursa, čime se otvaraju mogućnosti za inovacije i nove načine razmišljanja o rječnicima i gramatikama. Financijska potpora i istraživanja jezičnih resursa i alata ostaju ključni za održivost leksikografskih projekata, a samim time i za održavanje hrvatskog jezika relevantnim u digitalnom dobu. Nedostatak kontinuirane financijske podrške države za istraživanje jezika, posebno u kontekstu digitalne transformacije, predstavlja ozbiljan izazov u Hrvatskoj. Također, primjetan je nedostatak središnjih institucija koje bi se posvetile prikupljanju, obradi i edukaciji u području jezičnih tehnologija. Uspostavljanje takvih centara može pomoći u jačanju suradnje kako među istraživačima, leksikografima i edukatorima tako i među stručnjacima i korisnicima jezičnih tehnologija. Zaključno, daljnja istraživanja i razvoj u području e-leksikografije predstavljaju ključne aspekte za osiguranje održivosti i relevantnosti rječnika i gramatika u digitalnom dobu. Uz kontinuirani razvoj tehnologija i metodologija, postoji ogroman potencijal za obogaćivanje hrvatske jezične i kulturne baštine, što će doprinijeti unapređenju digitalnih resursa i alata za hrvatski jezik.