Ostalo
Konvergencija na kredit? Apsorpcijski i konvergencijski kapacitet u EU – primjer Hrvatske i Portugala
Vladimir Arčabić
; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
*
Goran Markušić
; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
* Dopisni autor.
Sažetak
U radu se analizira postoji li konvergencija među zemljama EU te, važnije, kakav je sastav rasta koji vodi do konvergencije. Teza rada je da brzina konvergencije sama po sebi ne govori je li konvergencija dugoročno održiva, jer gospodarski rast može biti rezultat akumulacije rada i kapitala ili rasta produktivnosti. U radu predlažemo razlikovanje apsorpcijskog kapaciteta, mjerenog zbrojem doprinosa rada i kapitala rastu, od konvergencijskog kapaciteta, mjerenog zbrojem doprinosa ljudskog kapitala i ukupne faktorske produktivnosti. Procjenjuje se model uvjetne konvergencije za 27 članica EU u razdoblju od 2000. do 2025. te se provodi računovodstvo rasta za Hrvatsku i Portugal na temelju triju baza podataka: Penn World Table 11.0, EU KLEMS i AMECO. Rezultati potvrđuju uvjetnu konvergenciju, pri čemu su sredstva iz europskih fondova usko povezana s njezinom brzinom, a institucije određuju njezinu gornju granicu. Nismo pronašli dokaze o postojanju konvergencijskog zida pri pragu od 80 % prosjeka BDP-a po stanovniku, ali su doprinosi ljudskog kapitala i produktivnosti statistički značajni samo iznad tog praga. Portugal je proveo fazu infuzije, ali nije napravio prijelaz u fazu inovacije te pokazuje karakteristike zemlje u zamci srednjeg dohotka. Hrvatski konvergencijski kapacitet blizu je prosjeka EU, ali ispod razine usporedivih novih članica, uz iznimno snažnu epizodu između 2021. i 2023., dok od 2024. prevladava akumulacija rada i fizičkog kapitala. Povezanost isplata iz europskih fondova i produktivnosti nije statistički značajna, premda Hrvatska pokazuje blago pozitivnu vezu, za razliku od Portugala, gdje je veza blago negativna. Iz toga slijedi da sama stopa iskorištenosti sredstava iz EU fondova nije dostatna mjera uspješnosti kohezijske politike, već ju je potrebno nadopuniti podacima o konvergencijskom kapacitetu.
Ključne riječi
konvergencija; kohezijska politika; razvojna zamka; računovodstvo rasta; ukupna faktorska produktivnost; apsorpcijski i konvergencijski kapacitet; Hrvatska; Portugal
Hrčak ID:
353478
URI
Datum izdavanja:
16.11.2026.
Posjeta: 0 *