Šumarski list, Vol. 133 No. 3-4, 2009.
Uvodnik
O ODNOSU ŠUMARSTVA I SLUŽBENE ZAŠTITE PRIRODE
Branimir Prpić
; Hrvatsko šumarsko društvo
Sažetak
Dana 1. travnja o.g., zajedno s predsjednikom Hrvatskoga šumarskog društva mr. P.Jurjevićem, nazočio sam sastanku sektorske radionice za šumarstvo, u svrhu konzultacijskoga procesa za ekološku mrežu Natura 2000 u Hrvatskoj,kojega je organizirao Državni zavod za zaštitu prirode. Ponajprije me začudilo kako među predstavnicima Zavoda nemaniti jednoga šumara, a zna se kako su od osnivanja Zavoda na njegovu čelu do nedavno bili šumari (Kevo, Šobat,Meštrović, Mihanić). U većini hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode osnovni fenomen je šuma, pa kako to danitko od šumara kao zaposlenik Državnoga Zavoda za zaštitu prirode, ako ih uopće ima, ne vodi radionicu.
Šumarska znanost ide dalje i zasigurno bi čitava rasprava o Naturi 2000 imala drugi tijek kada bi je vodio iskusanšumar uzgajivač, ekolog ili zaštitar, a što se i vidjelo nastupom prof. Vukelića koji je svoj posao oko Nacionalne ekološke mreže sa svojim timom obavio izuzetno korektno.
Šumarska znanost i struka kroz Hrvatsko šumarsko društvo stvorila je značajne znanstvene i stručne temelje za učinkovito uzgajanje šuma u Hrvatskoj, po načelu Zagrebačke škole za uzgajanje šuma, stvorivši prirodno gospodarenušumu, koja u 95 % državnih šuma djeluje kao zaštitna šuma.Toga u Europi nema i naše šume predstavljaju zapravoobjekte opće zaštite prirode, što se primjerice treba uzeti u obzir u zaštiti 20 % velikih šumskih zajednica.
Čudi nas rasprava na sektorskoj radionici o produženju ophodnje što smo i mi zastupali prije pojave staklenika atmosfere i od toga odustali, jer je stara šuma kao ponor ugljika neučinkovita. Buni nas i Izvješće Državnoga zavoda za zaštitu prirode o “Stanju prirode i zaštite prirode u RH” za šumarstvo (podrobnije Zapisnik 3. sjednice Upravnog i Nadzornogodbora Hrvatskoga šumarskoga društva, “Šum. list” 11–12/2008., str. 589, odsječak 2, iz pera tajnika Damira Delača,dipl., ing.).
Iako je šumarstvo na Šumarskome fakultetu u Zagrebu dobro utemeljeno biološkim programom o šumi kao ekosustavu, a šumari su zasigurno najbolje educirani za radove u zaštiti šumovite prirode, nama trebaju biolozi radi nadopunestrukture šumskih ekosustava u smislu proučavanja dijela životinjskoga i biljnoga svijeta, mikorize i alelopatije, ali nikako ne za davanje uputa o gospodarenju šumama, što treba prepustiti iskusnim uzgajivačima, ekolozima, šumarima, fitocenolozima i zaštitarima šuma.
Kao primjer dobre suradnje ističemo onu s biologinjom dr. Jasminkom Radović, koja je shvatila šumu kao izutetnoprirodno bogatstvo u Hrvatskoj.
Ključne riječi
Hrčak ID:
36395
URI
Datum izdavanja:
30.4.2009.
Posjeta: 1.115 *