hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Plagiranje kao povreda znanstvene i akademske čestitosti

Ksenija Baždarić ; Katedra za medicinsku informatiku, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Vanja Pupovac ; Katedra za medicinsku informatiku, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Lidija Bilić-Zulle ; Katedra za medicinsku informatiku, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Mladen Petrovečki ; Katedra za medicinsku informatiku, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 108-117 preuzimanja: 1.481* citiraj
APA 6th Edition
Baždarić, K., Pupovac, V., Bilić-Zulle, L. i Petrovečki, M. (2009). Plagiranje kao povreda znanstvene i akademske čestitosti. Medicina Fluminensis, 45 (2), 108-117. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/38691
MLA 8th Edition
Baždarić, Ksenija, et al. "Plagiranje kao povreda znanstvene i akademske čestitosti." Medicina Fluminensis, vol. 45, br. 2, 2009, str. 108-117. https://hrcak.srce.hr/38691. Citirano 08.08.2020.
Chicago 17th Edition
Baždarić, Ksenija, Vanja Pupovac, Lidija Bilić-Zulle i Mladen Petrovečki. "Plagiranje kao povreda znanstvene i akademske čestitosti." Medicina Fluminensis 45, br. 2 (2009): 108-117. https://hrcak.srce.hr/38691
Harvard
Baždarić, K., et al. (2009). 'Plagiranje kao povreda znanstvene i akademske čestitosti', Medicina Fluminensis, 45(2), str. 108-117. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/38691 (Datum pristupa: 08.08.2020.)
Vancouver
Baždarić K, Pupovac V, Bilić-Zulle L, Petrovečki M. Plagiranje kao povreda znanstvene i akademske čestitosti. Medicina Fluminensis [Internet]. 2009 [pristupljeno 08.08.2020.];45(2):108-117. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/38691
IEEE
K. Baždarić, V. Pupovac, L. Bilić-Zulle i M. Petrovečki, "Plagiranje kao povreda znanstvene i akademske čestitosti", Medicina Fluminensis, vol.45, br. 2, str. 108-117, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/38691. [Citirano: 08.08.2020.]

Sažetak
Plagiranje je neovlašteno preuzimanje tuđih ideja, postupaka ili teksta bez odgovarajuće naznake s nakanom da se prikažu kao vlastita. Preuzimanje već objavljenih vlastitih ideja ili preuzimanje
vlastitog već objavljenog teksta prikazujući ga novim i originalnim naziva se samoplagiranjem i smatra se jednako lošim kao i plagiranje. Učestalost plagiranja je u porastu, razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije olakšava neovlašteno preuzimanje teksta, no istovremeno, zahvaljujući istoj tehnologiji, razvijaju se računalni programi i mrežne usluge za otkrivanje plagiranja.
Za provjeru tekstova i činjenice jesu li oni plagirani postoje različita programska rješenja. Većina se zasniva na konkordanciji, tj. usporedbi teksta pri čemu program iznalazi i označava podudarne dijelove teksta i izračunava njegov udio s obzirom na cijeli tekst. Neki od programa, osim što uspoređuju tekstove, pretražuju internet radi iznalaženja tekstova s podudarnim sadržajem. Svi programi mogu uspoređivati tekstove napisane na istom jeziku; međujezično pretraživanje nije moguće uz pomoć programske potpore. Primjeri programa su računalni programi (WCopyfi nd) i mrežne usluge (eTBlast, CrossCheck). Prednost mrežne usluge je mogućnost pronalaženja mogućeg teksta izvornika. eTBlast je besplatna mrežna usluga za pronalaženje podudarnih i vrlo sličnih sažetaka znanstvenih radova (pretražuje i bazu podataka Medline) koja je poslužila kao temelj za izradbu baze podataka Déjà vu. Mrežna usluga CrossCheck dostupna je samo članovima (akademske ustanove i časopisi), a
korištenjem računalnog algoritma za pronalaženje sličnosti Then cate tvrtke iParadigms (Oakland, CA, SAD) provjerava podudarnost teksta ispitivanog članka s cijelovitim tekstovima sadržanim u bazi podataka CrossCheck ustrojenom suradnjom uredništva i izdavača znanstvenih časopisa koji objavljene članke pridružuju bazi podataka, što omogućuje nesmetano pretraživanje sadržaja zaštićenog pretplatom. Vrlo je važno prepoznati plagiranje i podučavati o njemu u akademskoj zajednici na svim nivoima obrazovanja. Urednici znanstvenih časopisa i znanstvenici trebaju se zajedno boriti protiv neetičnih istraživanja koja su suprotna znanstvenoj ideji i štetna za znanstvenu i opću zajednicu, kritički čitati
i provjeravati znanstvenu publicistiku, prijavljivati plagiranje i ostale sumnjive postupke u istraživanjima uredništvima časopisa i nadležnim tijelima.

Ključne riječi
bibliografske baze podataka; dvostruke publikacije; plagiranje; povlačenje objavljenih publikacija; prijevara; znanstveno nepoštenje

Hrčak ID: 38691

URI
https://hrcak.srce.hr/38691

[engleski]

Posjeta: 3.879 *