hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Analiza raspodjele površina zahvaćenih šumskim požarom na otocima Braču, Korčuli i Rabu

Roman Rosavec ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Damir Dominko ; Institut za fiziku Zagreb
Damir Barčić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Damir Starešinić ; Institut za fiziku Zagreb
Željko Španjol ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Katica Biljaković ; Institut za fiziku Zagreb
Marko Ožura   ORCID icon orcid.org/0000-0001-8732-0469 ; Veleučilište u karlovcu
Nera Marković ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dario Bognolo ; Veleučilište u Rijeci

Puni tekst: hrvatski, pdf (195 KB) str. 301-307 preuzimanja: 455* citiraj
APA 6th Edition
Rosavec, R., Dominko, D., Barčić, D., Starešinić, D., Španjol, Ž., Biljaković, K., ... Bognolo, D. (2009). Analiza raspodjele površina zahvaćenih šumskim požarom na otocima Braču, Korčuli i Rabu. Šumarski list, 133 (5-6), 301-307. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/39502
MLA 8th Edition
Rosavec, Roman, et al. "Analiza raspodjele površina zahvaćenih šumskim požarom na otocima Braču, Korčuli i Rabu." Šumarski list, vol. 133, br. 5-6, 2009, str. 301-307. https://hrcak.srce.hr/39502. Citirano 20.10.2019.
Chicago 17th Edition
Rosavec, Roman, Damir Dominko, Damir Barčić, Damir Starešinić, Željko Španjol, Katica Biljaković, Marko Ožura, Nera Marković i Dario Bognolo. "Analiza raspodjele površina zahvaćenih šumskim požarom na otocima Braču, Korčuli i Rabu." Šumarski list 133, br. 5-6 (2009): 301-307. https://hrcak.srce.hr/39502
Harvard
Rosavec, R., et al. (2009). 'Analiza raspodjele površina zahvaćenih šumskim požarom na otocima Braču, Korčuli i Rabu', Šumarski list, 133(5-6), str. 301-307. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/39502 (Datum pristupa: 20.10.2019.)
Vancouver
Rosavec R, Dominko D, Barčić D, Starešinić D, Španjol Ž, Biljaković K i sur. Analiza raspodjele površina zahvaćenih šumskim požarom na otocima Braču, Korčuli i Rabu. Šumarski list [Internet]. 2009 [pristupljeno 20.10.2019.];133(5-6):301-307. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/39502
IEEE
R. Rosavec, et al., "Analiza raspodjele površina zahvaćenih šumskim požarom na otocima Braču, Korčuli i Rabu", Šumarski list, vol.133, br. 5-6, str. 301-307, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/39502. [Citirano: 20.10.2019.]

Sažetak
Šume prekrivaju približno četvrtinu zemljine površine, i kao jedan od najvećih izvora kisika u prirodi važne su za opstanak života na Zemlji. Šumski požari kao vrlo važan fenomen za sam opstanak šuma, uz šumarstvo i ekologiju počeli su se proučavati i u fizici. U fizici je šumski požar prepoznat kao primjer kompleksnog sustava na velikim, kilometarskim skalama. Računalne simulacije omogućile su nova saznanja o šumskim požarima. U radu su korišteni podaci o broju požara i opožarenoj površini, prikupljeni u šumarijama Brač, Korčula i Rab, u razdoblju od 1991. godine do 2000. godine, koji su obrađeni primjenom fizikalnih modela, pomoću kojih se može saznati kako se požari šire, koji sve parametri i u kojoj mjeri utječu na širenje požara, te naj važnije – kako predvidjeti požare određenih razmjera. Rezultati istraživanja pokazuju da kumulativna raspodjela spaljenih površina na izabranim otocima slijedi zakon potencije u skladu s modelom Malamuda i drugih (1998). Logaritamski prikaz rezultata je pravac u najvećem dijelu. Nagib odgovara eksponentu a, jer je – dNCF/dAF~AFa. Prema navedenom modelu, ako su poznati zadani parametri nekog sustava možemo odrediti frekvenciju širenja požara, koja nam govori kolika je vjerojatnost pojave požara na nekoj površini. Skup podataka za naša tri otoka pokazuje da je s obzirom na dobiven nagib pravca za ukupan broj požara a = 1.02 ± 0.02 frekvencija širenja velika, što govori da je vjerojatnost širenja požara manja. Međutim, detaljnijom analizom dvije grupe podataka za veće požare dobije se veći nagib, što govori da je u idućih nekoliko godina rizik od požara velik, i to točno na područjima na kojima su izgorjele velike površine (na Korčuli čak do 55 km2). Iz dobivenih rezultata moguće je zaključiti da se vrijednosti nagiba pravca podudaraju za male i srednje požare, odnosno za veće frekvencije širenja kod primijenjenog modela, dok za veće požare postoje odstupanja kod primjene modela zbog konačnih dimenzija prostora. Dobiveni rezultati su poticaj za daljnja istraživanja, jer je pokazano da se poznavanjem utjecaja različitih parametara po vezanih sa širenjem požara na nekom prostoru mogu odrediti područja povećanog rizika od požara. Posebice ako je poznata raspodjela malih i srednjih požara.

Ključne riječi
jadranski otoci; kompleksni sustavi; požar; računalne simulacije; spaljena površina

Hrčak ID: 39502

URI
https://hrcak.srce.hr/39502

[engleski]

Posjeta: 968 *