Pregledni rad
https://doi.org/10.2478/10004-1254-60-2009-1928
Ljudski vijek: doživjeti i nadživjeti 100 godina?
Spomenka Tomek Roksandić
; Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Zagreb, Hrvatska
Eugenija Žuškin
; Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zijad Duraković
; Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kliničkog bolničkog centara Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Nina Smolej-Narančić
; Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska
Jadranka Mustajbegović
; Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Jasna Pucarin-Cvetković
; Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marjeta Mišigoj Duraković
; Kineziološki fakultet, Zagreb, Hrvatska
Jagoda Doko Jelinić
; Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Nada Turčić
; Zavod za mirovinsko invalidsko osiguranje, Zagreb, Hrvatska
Milan Milošević
; Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Starenje populacije je dominantno demografsko obilježje razvijenih zemalja. Stogodišnjaci su selekcionirana skupina i samo jedna od 7.000 do 10.000 osoba dosegne tu dob. Čimbenici dugovječnosti vjerojatno su brojni i uključuju gensko predodređenje (lokus na 4. kromosomu), zdrav okoliš i zdrave životne navike (prehrana s malo kalorija), redovita tjelesna i psihička aktivnost, kao i dostupnost te učinkovitost zdravstvene zaštite s primjenom geroprofi lakse. Stogodišnjaci se adaptiraju na novi život i na gubitak tjelesnih funkcija koji bivaju postupno sve izraženiji kako se dob povisuje. Granice ljudskog života produžuju se - do sada najstarija poznata osoba doživjela je 128 godina. Pojedina zemljopisna područja bilježe izrazito veći broj stogodišnjaka. Navedene su i neke dugovječne osobe s više od 100 godina u svijetu i na području Republike Hrvatske i nekih susjednih zemalja. Iako se uglavnom smatra da se granica trajanja života čovjeka ne može produžiti iznad 120 godina, za sada je ipak teško predvidjeti gdje su njezine granice.
Ključne riječi
čimbenici dugovječnosti; geografska obilježja; gerontološko-javnozdravstvena zaštita; primarna prevencija za starije; starenje populacije; stogodišnjaci
Hrčak ID:
40689
URI
Datum izdavanja:
15.9.2009.
Posjeta: 4.667 *