Izvorni znanstveni članak

Spasovo u hrvatskoj tradicijskoj baštini

Marko Dragić orcid.org/0000-0001-5362-6814 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Sažetak

Uzašašće je kršćanski blagdan koji se slavi četrdesetog dana
nakon Uskrsa, uvijek četvrtkom, a sjećanje je na Kristov uzlazak u
nebo. Uzašašćem na nebo Isus Krist je spasio čovječanstvo. Zato se
taj blagdan zove i Spasovo. Uzašašće u hrvatskoj kulturnoj baštini
karakteriziraju spasovski ophodi, zvani križari i križarice, koji se prvi
put spominju početkom 17. stoljeća u Bakru. Procesije su počinjale u
ranu zoru sa svrhom blagoslova polja, održavale su se ponedjeljkom,
utorkom i srijedom uoči Uzašašća, te su se ti dani zvali Križevi dani.
Procesije su godine 1952. komunističke vlasti zabranile.
Narod taj blagdan smatra i pastirskom svetkovinom, te ga
karakteriziraju pastirske svečanosti, obredi i običaji. Slavonska
mladež taj je blagdan nekoć proslavljala veseljem i plesovima.
Bez obzira što je Uzašašće iznimno važan blagdan u kršćanstvu
i što su nekoć uz njega bili vezani bogati i raznovrsni običaji kojima
su ga Hrvati slavili, ti običaji nisu pobudili značajnu pozornost
etnologa, antropologa i filologa. Stoga autor u ovom radu ponajviše
koristi suvremene izvorne terenske zapise.

Ključne riječi

Isus Krist; apostoli; čudesa; uzašašće; narodni obredi; ophodi i običaji; usmene lirske obredne pjesme

Hrčak ID:

41916

URI

https://hrcak.srce.hr/41916

Datum izdavanja:

30.9.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 9.449 *