hrcak mascot   Srce   HID

International review of the aesthetics and sociology of music, Vol.36 No.2 Rujan 2005.

Izvorni znanstveni članak

Glazba kao terapija

Dunja Degmečić ; Klinika za psihijatriju, Klinička bolnica, Osijek, Hrvatska
Ivan Požgain ; Medicinski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska
Pavo Filaković ; Medicinski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (68 KB) str. 287-300 preuzimanja: 1.508* citiraj
APA 6th Edition
Degmečić, D., Požgain, I. i Filaković, P. (2005). Music as Therapy. International review of the aesthetics and sociology of music, 36 (2), 287-300. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/43621
MLA 8th Edition
Degmečić, Dunja, et al. "Music as Therapy." International review of the aesthetics and sociology of music, vol. 36, br. 2, 2005, str. 287-300. https://hrcak.srce.hr/43621. Citirano 22.10.2018.
Chicago 17th Edition
Degmečić, Dunja, Ivan Požgain i Pavo Filaković. "Music as Therapy." International review of the aesthetics and sociology of music 36, br. 2 (2005): 287-300. https://hrcak.srce.hr/43621
Harvard
Degmečić, D., Požgain, I., i Filaković, P. (2005). 'Music as Therapy', International review of the aesthetics and sociology of music, 36(2), str. 287-300. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/43621 (Datum pristupa: 22.10.2018.)
Vancouver
Degmečić D, Požgain I, Filaković P. Music as Therapy. International review of the aesthetics and sociology of music [Internet]. 01.09.2005. [pristupljeno 22.10.2018.];36(2):287-300. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/43621
IEEE
D. Degmečić, I. Požgain i P. Filaković, "Music as Therapy", International review of the aesthetics and sociology of music, vol.36, br. 2, str. 287-300, rujan 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/43621. [Citirano: 22.10.2018.]

Sažetak
Stara kineska poslovica kaže: "Glazba potječe iz srca ljudskih bića. Kada su emocije rođene, izražavaju se zvukovima, a zvukovi rađaju glazbu". Prema Leichteru, konačni cilj izvođenja, izražavanja ili razumijevanja glazbe leži u psihičkoj relaksaciji. Avangardni skladatelj John Cage u jednom od svojih brojnih intervjua navodi da je konačan cilj njegova skladanja odnosno glazbenih aktivnosti postizanje mentalnog mira. Glazba djeluje izravno na naš autonomni živčani sustav, dovodeći do različitih autonomnih tjelesnih reakcija. Dakle, za razumijevanje glazbe na tjelesnoj razini nije potrebna inteligencija. Glazba na isti način dopire do teško mentalno retardiranog bolesnika kao i do visoko obrazovanog profesora filozofije.
Glazbeno iskustvo u svojoj osnovi ima mnogo sličnosti s arhaičnim načinom razmišljanja. Glazba je oblik tjelesnog izričaja, posebna vrsta tjelesnog procesa kojim se daje značenje stvarima te u kojem nesvjesna tjelesna iskustva dobivaju svoje značenje kroz simbole i apstraktnu formu. Posebno je zanimljiv odnos između glazbe i ljudskog nesvjesnog što se jasno vidi tijekom seansa muzikoterapije. Još su davno Aristotel i Platon u svojim spisima prikazali ideju da glazba ima lječidbeni učinak. Muzikoterapija je slična okupacijskoj terapiji, u njoj se koristi glazba u svrhu poboljšanja tjelesnog, psihološkog, kognitivnog, bihevioralnog i socijalnog funkcioniranja. Brojne studije pokazale su sposobnost prepoznavanja temporalno organiziranih obrazaca ponašanja te posljedično sinkroniziranje pojedinčeva ponašanja u skladu s ritmičkim mjerama. Studije rađene na novorođenčadi pokazuju da se rađamo sa prirodnom orijentacijom prema ritmički koordiniranim interpersonalnim interakcijama, preko kojih komuniciramo sa svojom okolinom.
Muzikoterapija je efikasan način liječenja osoba s psihosocijalnim, afektivnim, kognitivnim i komunikacijskim problemima. Rezultati kliničkih iskustava pokazuju vrijednost muzikoterapije čak i u onih bolesnika koji su bili rezistentni na ostale pristupe u liječenju. Glazba stimulacijom osjeta navodi na pozitivan odgovor zahvaljujući bliskosti, predvidljivosti i osjećaju sigurnosti. Bolesnici ne moraju imati posebne glazbene sposobnosti da bi im glazba koristila, svi glazbeni stilovi kroz muzikoterapiju mogu dovesti do pozitivnih promjena u bolesnikovu životu, premda bolesnikove preferencije, okolnosti i potreba za liječenjem kao i postavljeni cilj određuju vrstu glazbe koju će muzikoterapeut koristiti u terapijskom procesu. Seanse muzikoterapije te izabrana glazba temelje se na individualnom bolesnikovu planu liječenja.
Možemo zaključiti da je budućnost muzikoterapije obećavajuća s obzirom na istraživanja koja pokazuju njezinu učinkovitost u tjelesnoj rehabilitaciji, Alzheimerovoj bolesti i psihoneuroimunologiji u kontekstu biološkog medicinskog modela.

Hrčak ID: 43621

URI
https://hrcak.srce.hr/43621

[engleski]

Posjeta: 4.050 *