hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Alzheimerova bolest: od molekularnog mehanizma do rane dijagnoze

Martina Malnar ; Grupa za istraživanje neurodegenerativnih bolesti , Zavod za molekularnu medicinu, Institut “Ruđer Bošković”, Zagreb, Hrvatska
Marko Košiček ; Grupa za istraživanje neurodegenerativnih bolesti , Zavod za molekularnu medicinu, Institut “Ruđer Bošković”, Zagreb, Hrvatska
Silva Hećimović ; Grupa za istraživanje neurodegenerativnih bolesti , Zavod za molekularnu medicinu, Institut “Ruđer Bošković”, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 234-243 preuzimanja: 2.139* citiraj
APA 6th Edition
Malnar, M., Košiček, M. i Hećimović, S. (2009). Alzheimerova bolest: od molekularnog mehanizma do rane dijagnoze. Medicina Fluminensis, 45 (3), 234-243. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/43664
MLA 8th Edition
Malnar, Martina, et al. "Alzheimerova bolest: od molekularnog mehanizma do rane dijagnoze." Medicina Fluminensis, vol. 45, br. 3, 2009, str. 234-243. https://hrcak.srce.hr/43664. Citirano 22.11.2019.
Chicago 17th Edition
Malnar, Martina, Marko Košiček i Silva Hećimović. "Alzheimerova bolest: od molekularnog mehanizma do rane dijagnoze." Medicina Fluminensis 45, br. 3 (2009): 234-243. https://hrcak.srce.hr/43664
Harvard
Malnar, M., Košiček, M., i Hećimović, S. (2009). 'Alzheimerova bolest: od molekularnog mehanizma do rane dijagnoze', Medicina Fluminensis, 45(3), str. 234-243. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/43664 (Datum pristupa: 22.11.2019.)
Vancouver
Malnar M, Košiček M, Hećimović S. Alzheimerova bolest: od molekularnog mehanizma do rane dijagnoze. Medicina Fluminensis [Internet]. 2009 [pristupljeno 22.11.2019.];45(3):234-243. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/43664
IEEE
M. Malnar, M. Košiček i S. Hećimović, "Alzheimerova bolest: od molekularnog mehanizma do rane dijagnoze", Medicina Fluminensis, vol.45, br. 3, str. 234-243, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/43664. [Citirano: 22.11.2019.]

Sažetak
Alzheimerova bolest (AB) najčešći je oblik demencije. Iako je prošlo već sto godina
od otkrića bolesti kao i otkrića glavnih patoloških lezija u mozgu bolesnika s AB, senilnih plakova
i neurofi brilarnih snopića, još uvijek ne postoji primjerena terapija koja bi liječila bolest, usporila
njenu progresiju ili spriječila njezin nastanak. S obzirom na to da promijenjen metabolizam
prekursora proteina amiloid-β (APP) i promijenjena razina pepti da amiloid-β (Aβ)
predstavljaju glavni uzrok nastanka Alzheimerove bolesti , razumijevanje njihovog mehanizma
nastanka i razgradnje važno je za razvoj novih oblika liječenja ove bolesti . Razvoj novih
dijagnosti čkih metoda koje će omogućiti rano i točno otkrivanje AB stoga je izuzetno važan.
Smatra se da će razvoj bilo kojeg oblika intervencije AB imati najznačajniji učinak u najranijoj
fazi bolesti kada promjene u mozgu nisu još tako značajne. Analiza razine triju proteina u likvoru
(Aβ42, ukupnog tau i fosforiliranog oblika proteina tau) za sada je dala najbolje rezultate te
je pokazala da se ovim testom mogu diferencijalno dijagnosti cirati osobe s AB, kao i nedementne
osobe te osobe s blagim kogniti vnim poremećajem koje će u budućnosti napredovati
u AB, stoga je cilj istraživanja biomarkera utvrditi promjene koje će otkriti AB u njenoj najranijoj
fazi. Nadamo se da će različiti aspekti istraživanja Alzheimerove bolesti pridonijeti razvoju
novih oblika liječenja i/ili prevencije ove još uvijek neizlječive bolesti .

Ključne riječi
amiloid-β; demencija; dijagnosticiranje; likvor; tau

Hrčak ID: 43664

URI
https://hrcak.srce.hr/43664

[engleski]

Posjeta: 2.850 *