Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Suvremena dijagnostika i liječenje hepatitisa C

Adriana Vince ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Snježana Židovec Lepej ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Ivan Kurelac ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Vjeran Čajić ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Vitomir Burek ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Davorka Dušek ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Jelena Budimir ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 97 Kb

str. 49-56

preuzimanja: 1.977

citiraj


Sažetak

Virusološka dijagnostika HCV infekcije temelji se na primjeni standardiziranih seroloških i molekularnih testova. U molekularnoj dijagnostici HCV infekcije koriste se vrlo osjetljivi testovi za kvantifikaciju HCV RNK i genotipizaciju HCV-a. Genotip HCV-a važan je čimbenik pred-terapijske obrade bolesnika koji određuje trajanje liječenja, dozu ribavirina a omogućuje i procjenu vjerojatnosti uspjeha liječenja. Međutim, detekcija i/ili kvantifikacija HCV RNK u serumu preporučuje se za dokazivanje aktivne virusne replikacije u sklopu pred-terapijske obrade bolesnika kao i za praćenje virusološkog odgovora tijekom liječenja. Rezultati praćenja distribucije genotipova HCV-a u Referentnom centru za virusni hepatitis Ministarstva zdravstva R. Hrvatske pokazuju da je oko 60 % bolesnika s kroničnim hepatitisom C zaraženo genotipom 1 HCV-a, 36 % genotipom 3a, a svega 4 % bolesnika genotipovima 2 i 4. Zlatni standard liječenja kroničnog hepatitisa C (KHC) posljednjih sedam godina je kombinacija pegiliranog interferona alfa (PEG IFN) i ribavirina. Međutim, standardna terapija ne dovodi do izliječenja u 50 % bolesnika s genotipom 1, te oko 30 % bolesnika s genotipom 3a. Stoga se suvremeno liječenje bolesnika s kroničnim hepatitisom C temelji se na individualnom pristupu koji uključuje prilagodbu algoritma liječenja genotipu virusa, viremiji, stadiju fibroze te praćenju virusne kinetike. Modifikacija algoritma liječenja u bolesnika s genotipom 1 i sporim virusološkim odgovorom uključuje produljenje liječenja na 72 tjedna dok se liječenje bolesnika zaraženih genotipom 3a koji imaju nisku viremiju, a postignu brzi virusološki odgovor, liječenje može skratiti na 16 tjedana. Bolesnike s visokim stadijem fibroze (obilna vezivna septa) nije uputno liječiti prema visini viremije, jer u toj skupini bolesnika niska viremija ne predstavlja prediktor trajnog virusološkog odgovora. Bolesnike s akutnim hepatitisom C treba liječiti monoterapijom pegiliranim interferonom alfa u trajanju od 24 tjedna.

Ključne riječi

hepatitis C; liječenje; pegilirani interferon; ribavirin; brzi virusološki odgovor; virusna kinetika

Hrčak ID:

43783

URI

https://hrcak.srce.hr/43783

Datum izdavanja:

16.6.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.929 *