Esej
Izazovi pozne moderne : čitajući Jacquesa Bideta i Dragutina Lalovića
Milan Popović
; Pravni fakultet; Fakultet političkih nauka Univerziteta Crna Gora, Podgorica, Crna Gora
Sažetak
U ovome su članku iznijeta autorova razmišljanja o dvjema nedavno objavljenim
važnim knjigama, naime o Općoj teoriji moderne, koju je napisao francuski
altermarksistički teoretičar Jacques Bidet, i o Državama na kušnji hrvatskoga
političkog teoretičara Dragutina Lalovića. Obje su knjige objavljene
i dane na raspravu usred najozbiljnije i višestruke krize takozvane “neoliberalne”,
tj. pozne i ultramonopolističke kapitalističke ekonomije u godinama
2008-2009, a ta je značajna društvena i povijesna činjenica uvelike pridonijela
boljemu razumijevanju i recepciji tih dviju kritičkih studija.
Autor dijeli većinu glavnih postavki i zaključaka autorā spomenutih knjiga.
Postoje tek poneka nevažna, tehnička razilaženja. Dok, primjerice, Jacques
Bidet za opisivanje vlastita intelektualnog stajališta upotrebljava termin “altermarksizam”,
autor za istu svrhu preferira termin “postmarksizam”. Ili pak,
dok Jacques Bidet, pobliže određujući naše konkretno povijesno vrijeme, rabi
termin “posljednja moderna”, autor za tu svrhu bira termin “pozna moderna”.
Naposljetku, dok se Jacques Bidet za opisivanje nastajuće globalne politeje
služi terminom “svjetska država”, autor je oprezniji, rezervira termin “država”
isključivo za moderan oblik politeje te prepušta konačni ishod i termin za
nastajuću globalnu politeju daljnjemu razvoju, promatranju i imenovanju. Rijetke
i još manje važne razlike između pristupā Milana Popovića i Dragutina
Lalovića tek su tehničke i konjekturalne prirode.
No trojica su društvenih i političkih teoretičara čvrsto suglasna u pogledu najvažnijih,
središnjih i suštinskih pitanja našega vremena. Tako, primjerice, jednodušno
ustvrđuju da našemu vremenu očajnički trebaju nova globalna politeja
i vladavina, koje bi se uhvatile u koštac sa sve ozbiljnijim ekološkim i
drugim tehnološkim problemima pozne moderne. Unatoč tome što se služe
ponekim različitim terminima i što ne stavljaju naglasak na potpuno iste aspekte,
slažu se i u tome da će u međuvremenu, barem u narednih nekoliko
desetljeća, pozna moderna država ostati jedan od najvažnijih aktera u tome
procesu. Posebice dvojica od trojice, naime Dragutin Lalović i Milan Popović,
polazeći od konkretnoga političkog iskustva Hrvatske i Crne Gore u ratnim
pandemonijskim 1990-ima, ustraju na složenu, dvosmislenu i proturječnu
procesu istodobne de-suverenizacije i re-suverenizacije države kao sastavnome
dijelu pozne moderne. Konačno, trojica teoretičara imaju istu viziju o biti
dolazeće globalne politeje. Slažu se naime da bi ta politeja trebala biti svojevrsna
“Univerzalna republika”.
Ključne riječi
pozna moderna; altermarksizam; socijalizam; država; “svjetska država”; Bidet; Lalović
Hrčak ID:
47207
URI
Datum izdavanja:
23.12.2009.
Posjeta: 2.035 *