Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Speleološki objekti Ravne gore i njihov značaj

Roman Ozimec ; Hrvatsko biospeleološko društvo, Varaždin, Hrvatska
Dubravko Šincek ; Hrvatsko biospeleološko društvo, Varaždin, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 1.340 Kb

str. 65-103

preuzimanja: 1.964

citiraj


Sažetak

Na području sjeverozapadne Hrvatske u okviru Supradinarika okršeni su dijelovi gorskih masiva Ivanščice, Kalnika, Varaždinsko-topličke gore, Strahinjščice, Strugače, Kostelskog gorja, Kuna gore i Cesargradske gore. Utvrđena su četiri tipa krša: trijaski dubinski, trijaski površinski, trijasko-gornjobadenski i gornjobadenski. Najizrazitije krške pojave SZ Hrvatske razvijene su na Ravnoj gori, gdje se nalazi gotovo 50 % do sada poznatih speleoloških objekata ovog područja. Speleološka istraživanja Ravne gore započinju krajem 19. stoljeća pri čemu su otkrivena svjetski vrijedna paleontološka i arheološka nalazišta: Vindija spilja i Velika (Mačkova) spilja. Do sada najopsežnija speleološka istraživanja Ravne gore provedena su tijekom 2006. i 2007. godine od strane članova Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD), u okviru istraživačkog projekta izrade speleološkog i biospeleološkog katastra Županije Varaždinske. Istraživane su ukupno 44 lokacije, od čega 42 speleološka objekta, od kojih je u njih 37 obavljeno preko 50 ulaza. U radu je predstavljen popis svih istraživanih objekata s njihovim dimenzijama i karta s označenim lokacijama. Preko polovice istraživanih speleoloških objekata su spilje i poluspilje, a ostalo su jame. Speleološki objekti su nastali u čak osam geoloških supstrata, najviše u gornjobadenskim i donjotrijaskim vapnencima. Prema duljini kanala svi objekti su manjih dimenzija, najdulja je Cerjanska špilja s 80 m duljine, a najdublja Vila jama s 20 m dubine. U pojedinim objektima su prisutne estetski atraktivne speleotheme. Dominiraju suhi objekti bez hidrogeološke funkcije, ali je prisutno i nekoliko protočnih objekata. Prosječna temperatura zraka je oko 11°C, a tla i vode nešto iznad 10°C, dok je relativna vlaga zraka nešto manja od 100 %. Uz tri već poznata špiljska arheološka i paleontološka lokaliteta (Vindija, Velika (Mačkova) spilja, Šincekova spilja), utvrđeno je šest novih, a prisutno je i jedno tipsko nalazište špiljske faune. Potrebne su mjere zaštite speleoloških objekata od posebne geomorfološke, paleontološke, arheološke, biospeleološke ili neke druge vrijednosti, kao i nastavak istraživanja te osmišljavanje promotivno-edukativnih aktivnosti.

Ključne riječi

speleologija, krš, spilje, jame, biospeleologija, Ravna gora, Varaždinska županija, Supradinarik, SZ Hrvatska

Hrčak ID:

48917

URI

https://hrcak.srce.hr/48917

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.857 *