Izvorni znanstveni članak
Utjecaj bakterizacije i prihrane dušikom na prinos i krmnu vrijednost ozimog graška u smjesi s pšenicom
Darko Uher
; Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb
Zvonimir Štafa
Mihaela Blažinkov
Sažetak
Dvogodišnjim istraživanjima (1999. do 2001.g.) utvrđivan je utjecaj učin-kovitosti bakterizacije sjemena ozimog graška i prihrane dušikom na broj i aktivnost kvržica na korijenu graška, te prinos zelene mase, suhe tvari i krmnu vrijednost smjese graška cv. Maksimirski ozimi i pšenice cv. Sana. Prije sjetve izvršena je predsjetvena bakterizacija sjemena graška s autohtonim sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae iz zbirke Zavoda za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U utvrđivanju (25. 04. 2000. i 2001.) ukupni najveći broj kvržica na korijenu graška utvrđen je na bakteriziranoj varijanti (154), kao i aktivni broj kvržica 144. Prosječni prinosi zelene mase smjese iznosili su od 46,3 t ha-1 (kontrola) do 54,7 t ha-1 (bakterizacija). U ukupnom prinosu zelene mase, udio mase graška iznosio je od 28 % (prihrana dušikom) pa do 34 % (kontrola). Ukupni prinosi suhe tvari iznosili su od 11,65 t ha-1 (kontrola) pa do 13,25 t ha-1 (prihrana dušikom). U masi bakterizirane varijante 2 i kontrolne varijante 1 je utvrđen veći udio graška u suhoj tvari (29,6 i 28 %) u odnosu na dušikom prihranjivane varijante 3 (23,8 %) i 4 (22,5 %). Prinosi sirovih bjelančevina graška u 2001. g. varirali su od 196 kg ha-1 (kontrola) do 300 kg ha-1 (bakterizacija), a pšenice od 1 707 kg ha-1 (kontrola) do 2 111 kg ha-1 (prihrana dušikom). Ukupni prinosi sirovih bjelančevina smjese iznosili su od 1 903 kg ha-1 (kontrola) do 2 407 kg ha-1 (prihrana dušikom).
Ključne riječi
bakterizacija; prihrana dušikom; prinos zelene mase; prinos suhe tvari; krmna vrijednost
Hrčak ID:
499
URI
Datum izdavanja:
6.10.2005.
Posjeta: 1.889 *