hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Humani papiloma virus i karcinom cerviksa: mehanizmi karcinogeneze, epidemiologija, dijagnostika i profilaksa

Ita Hadžisejdić ; Zavod za patologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Magdalena Grce ; Zavod za molekularnu medicinu,Insti tut “Ruđer Bošković”, Zagreb, Hrvatska
Blaženka Grahovac ; Zavod za patologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (352 KB) str. 112-123 preuzimanja: 2.635* citiraj
APA 6th Edition
Hadžisejdić, I., Grce, M. i Grahovac, B. (2010). Humani papiloma virus i karcinom cerviksa: mehanizmi karcinogeneze, epidemiologija, dijagnostika i profilaksa. Medicina Fluminensis, 46 (2), 112-123. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/53154
MLA 8th Edition
Hadžisejdić, Ita, et al. "Humani papiloma virus i karcinom cerviksa: mehanizmi karcinogeneze, epidemiologija, dijagnostika i profilaksa." Medicina Fluminensis, vol. 46, br. 2, 2010, str. 112-123. https://hrcak.srce.hr/53154. Citirano 20.10.2019.
Chicago 17th Edition
Hadžisejdić, Ita, Magdalena Grce i Blaženka Grahovac. "Humani papiloma virus i karcinom cerviksa: mehanizmi karcinogeneze, epidemiologija, dijagnostika i profilaksa." Medicina Fluminensis 46, br. 2 (2010): 112-123. https://hrcak.srce.hr/53154
Harvard
Hadžisejdić, I., Grce, M., i Grahovac, B. (2010). 'Humani papiloma virus i karcinom cerviksa: mehanizmi karcinogeneze, epidemiologija, dijagnostika i profilaksa', Medicina Fluminensis, 46(2), str. 112-123. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/53154 (Datum pristupa: 20.10.2019.)
Vancouver
Hadžisejdić I, Grce M, Grahovac B. Humani papiloma virus i karcinom cerviksa: mehanizmi karcinogeneze, epidemiologija, dijagnostika i profilaksa. Medicina Fluminensis [Internet]. 2010 [pristupljeno 20.10.2019.];46(2):112-123. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/53154
IEEE
I. Hadžisejdić, M. Grce i B. Grahovac, "Humani papiloma virus i karcinom cerviksa: mehanizmi karcinogeneze, epidemiologija, dijagnostika i profilaksa", Medicina Fluminensis, vol.46, br. 2, str. 112-123, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/53154. [Citirano: 20.10.2019.]

Sažetak
Infekcija humanim papiloma virusom (HPV) najčešća je spolno prenosiva bolest i pretpostavlja se da genitalnu infekciju ovim virusom ti jekom života stekne 75 – 80 % spolno aktivnih žena i muškaraca. Od ranih osamdeseti h kada je Harald zur Hausen (dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 2008. godine) dokazao humani papiloma virus (HPV) genotipa 16 i 18 u karcinomu cerviksa, u velikom broju studija potvrđeno je i znanstvenim činjenicama dokazano da je infekcija HPV-om ključni čimbenik u razvoju karcinoma cerviksa. Maligne promjene cerviksa nastaju ako su ispunjeni višestruki uvjeti koji su defi nirani virusnim značajkama, staničnim protuvirusnim mehanizmima i imunim odgovorom domaćina. Virusnu komponentu čine genoti p virusa, perzistencija i intenzitet infekcije, a imunogenetička konstitucija pojedinca, stanično posredovani imuni odgovor i utjecaj vanjskih čimbenika kao što su
lijekovi i bolesti, definiraju imunopatogenetski doprinos domaćina. Ključni proteini uključeni u nastanak karcinoma cerviksa su virusni onkogeni, E6 i E7, koji interferiraju s nizom staničnih procesa te dovode do nekontrolirane proliferacije i stanične imortalizacije, stoga je značaj molekularnih studija koje se bave problematikom HPV-a upravo u boljem razumijevanju patogeneze HPV-a te primjeni stečenih spoznaja u prevenciji virusne infekcije, razvoju profilaktičkog cjepiva i uvođenju molekularne dijagnosti ke kao standarda u procjeni rizika za žene izložene kroničnoj infekciji HPV-om.

Ključne riječi
HPV cjepivo; humani papiloma virusi; karcinogeneza; karcinom cerviksa; molekularna dijagnostika

Hrčak ID: 53154

URI
https://hrcak.srce.hr/53154

[engleski]

Posjeta: 3.349 *