Izvorni znanstveni članak

NARODNA PLESNA KULTURA U HRVATA

Ivan Ivančan ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

O narodnim plesovima u Hrvata dosta je malo starijih dokumenata. Osim nadgrobnih spomenika, nesto fresaka i drugih likovnih ilustracija koje prikazuju ples, preostaje nesto arhivskih podataka koji najviše govore o utjecaju crkve ili civilnih vlasti na odvijanje plesnih zabava u našim krajevima. Fragmente plesnih običaja ili samo poneki detalj, naziv plesa na primjer, donose putopisci ili državni administratori koji izvještavaju o aktualnim zbivanjima s terena kojeg obilaze.
Dosta jasno izražena magijska osnova nekih narodnih plesova navodi i na njihovu starost, te vezu sa sličnim pojavama čiji korijeni sežu u paleolitik odnosno neolitik. Takav je slučaj s plesovima za dobar ulov kao što su plesovi zec, zajc ili zečko kolo, a pogotovo s ostacima ratarskih plesova koji su trebali osigurati dobru rodnost lana, konoplje, krumpira, zelja i drugog.
Slijede pojedinosti o plesovima za zimskog solsticija, plesanju da bi se udobrovoljio duh pokojnika, oplesivanju za dobro zdravlje i potvrdu vlasništva, o kolima oko drveća, krijesova ili izvora. Dio plesova trebao je zaštititi sudionike od zlih sila i demona tj. vila i vještica zatim od zmija, gusjenica i ostale gamadi.
Veoma jednostavne ali i veoma stare oblike plesanja predstavljaju
gibanja ophodara od kuće do kuće, od sela do sela. Tu su pokladari, jurjaši, prvomajske filipovčice, spasovski križari, ivanjske ladarice, duhovske kraljice, novogodišnji koledari, zatim vučari, dodole i drugi.
Od XIII stoljeća pa dalje donosimo sve više arhivskih podataka i da bi ih u devetnaestom vijeku bilo već veoma mnogo. Evropske plesne modne novosti sve su prisutnije i u našim gradovima i selima te se na razne načine očituju u gradovima ali u plesnom inventaru sela. One dijelom ulaze i u tako hermetizirane forme kao sto su stara kola.
Dvadeseto stoljeće dovodi nas do brojnih podatakakoji su se dijelom sačuvali do današnjih dana.
Osnivaju se Smotre izvornog folklora, započinje znanstveni etnokoreološki rad. U Zagrebu se formiraju centralna Smotra folklora i Institut za narodnu umjetnost (danas Zavod za istraživanje folklora). Sve više buja scenska primjena folklora. Uz brojne amaterske ansamble formira se i profesionalni ansambl hrvatske "Lado". Oni prikazuju ljepote naše folklorne tradicije diljem svijeta.

Ključne riječi

Hrčak ID:

53670

URI

https://hrcak.srce.hr/53670

Datum izdavanja:

15.6.1988.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.673 *