Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Najvažniji razlozi gubitka hrasta lužnjaka (Quercus robur l.) iz sastojina do dobi prvih proreda

Darko Posarić orcid id orcid.org/0000-0002-7217-2122 ; Hrvatske šume UŠP Vinkovci


Puni tekst: hrvatski pdf 728 Kb

str. 151-158

preuzimanja: 671

citiraj


Sažetak

Na propadanje hrastovih biljaka tijekom procesa prirodne ob-no ve i nakon njega, djeluju mnogi nepovoljni čimbenici. Njihovim nizanjem i(li) sinergijskim djelovanjem, određeni broj hrastovih biljaka biva uništen. Ako je obnova sastojine dobro uspjela, a štetni utjecaji budu do prvih proreda nadzirani i “obuzdavani”, vrlo je vjerojatno da će nastati kvalitetna hrastova sastojina. No, ako se u bilo kojoj fazi rasta sastojine zakasni sa zaštitom ili se ona propusti napraviti, hrastove biljke stradavaju. Zbog toga je vrlo važno kvalitetno štititi i njegovati mladu sastojinu do dobi prvih proreda.
Štetni utjecaji koji ugrožavaju hrastove biljke brojni su i raznoliki. Oni koji tijekom rasta sastojine najviše utječu na propadanje biljaka su površinska voda, mišoliki glodavci (napose voluharice – Slika 4) i konkurentska vegetacija korovskih vrsta (Slike 3 i 5). Neki su utjecaji pod stalnim nadzorom i kvalitetnom zaštitom (npr. hrastova pepelnica – Microsphaera alphitoidesGriff. et Maubl.) pa se od njih ne pojavljuju veće štete, iako su potencijalno vrlo opasni. Neki drugi su podcijenjeni i zbog toga se od njih javljaju štete, posebice nakon uklanjanja stare sastojine dovršnim sijekom, kada nadzor i kontrola bivaju manji. Upravo potreba trajnoga stručnog nadzora i kontrole stanja sastojina nameće se kao konačni zaključak ovoga rada, jer oni su preduvjet pravodobnoga i ispravnoga reagiranja na primijećene štetne utjecaje.

Ključne riječi

hrastov ponik; koljik; korovska vegetacija; mladik; nad zor stanja sastojina.; pomladak; površinska voda; Propadanje hrastovih biljaka; sitni glodavci

Hrčak ID:

56997

URI

https://hrcak.srce.hr/56997

Datum izdavanja:

30.4.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.871 *