Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Porez na ugljik kao mjera smanjenja emisije ugljičnog dioksida

Renata Slabe-Erker


Puni tekst: hrvatski pdf 195 Kb

str. 631-655

preuzimanja: 1.728

citiraj


Sažetak

Internalizacija eksternih troškova emisija ugljičnog dioksida (CO2) u obliku poreza na ugljik ima određene učinke na domaćinstva, industriju i cijelu ekonomiju. Dodatno opterećenje potrošnje energije u domaćinstvima porezom na ugljik socijalno je osjetljiva tema. Potrošnja energije, naime, vrlo se malo razlikuje po domaćinstvima i zbog toga bi linearno oporezivanje relativno više opteretilo domaćinstva s niskim dohocima. Zbog toga nastali uvjeti zahtijevaju progresivno oporezivanje. Usto, regresivni se učinak poreza na ugljik na energiju koja se upotebljava u domaćinstvima dijelomice izravnava s progresivnim učinkom poreza na ugljik na motorna goriva. Glede utjecaja na konkurentnost na osnovi rezultata međusektorskoga cjenovnog modela možemo zaključiti da porez na ugljik kratkoročno znači povećanje cijena u svim sektorima gospodarstva i zbog toga smanjenje konkurentnosti. Osnovna obilježja oporezivanja u skandinavskim državama vrlo su slična (indirektno oporezivanje emisije na temelju sadržaja ugljika u pojedinim gorivima, sve šira primjena trošarina na veći broj proizvoda, različito oporezivanje goriva tako da je porez na jedinicu ugljika što ujednačeniji, razlikovanje poreza prema potrošačima energije). Predmet oporezivanja su fosilna goriva, a katkad i potrošnja električne energije. Glede povezivanja poreza na ugljik s drugim porezima, u Švedskoj i u Danskoj su uz uvođenje tog poreza istodobno snizili postojeće energetske poreze, a u Finskoj i Nizozemskoj samo su ga dodali već uvedenim porezima. Zanimljivo je da se svugdje pokušava postići smanjenje emisije CO2 i istodobno porezni prihod upotrijebiti za snižavanje poreza na dohodak od rada, te na taj način povećati zapošljavanje. Među europskim državama koje su već uvele porez na ugljik Slovenija se, s 14,6 EUR po toni CO2, svrstava odmah iza Danske (14,3 EUR/t CO2) i Finske (13,7 EUR/t CO2), a Švedska s 42,1 EUR/t CO2 znatno prelazi taj prosjek. Porez na jedinicu goriva najviši je u Švedskoj.

Ključne riječi

internalizacija eksternih troškova emisije CO2; porez na ugljik; pravednost; Europa; usporedba europskih poreznih sustava

Hrčak ID:

5876

URI

https://hrcak.srce.hr/5876

Datum izdavanja:

1.9.2002.

Posjeta: 3.015 *