Medicina Fluminensis, Vol. 46 No. 3, 2010.
Pregledni rad
Obitelj i psihotrauma
Miro Klarić
; Klinika za psihijatriju, KB Mostar, BIH
Tanja Frančišković
; Katedra za psihijatriju i psihološku medicinu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Amela Salčin Satriano
; Klinika za psihijatriju, KB Mostar, BIH
Sažetak
Dok se kroz prošlo stoljeće izravan učinak psihološke traume široko proučavao, sekundarni
utjecaj života s pojedincem koji pati od posttraumatskog stresnog poremećaja ostao
je daleko manje razvijeno polje istraživanja. Posljednjih godina istraživači i kliničari ipak su počeli
ispitivati kako individualno izlaganje traumatskim događajima pogađa supružnike ili partnere,
djecu, osobe koje profesionalno pomažu psihotraumatiziranima, te ostale koji dolaze u
izravni kontakt sa žrtvama prirodnih i ljudskih katastrofa. Proučavanje traume unutar obitelji
dio je onoga što se u suvremenoj literaturi naziva sistemskom traumatologijom, studijom skupina,
institucija i ostalih ljudskih sustava koji pokazuju stresne reakcije koje su izravni rezultat
traumatskog događaja ili niza događaja. Utjecaj traumatskog stresa pojedinca na članove njegove
obitelji i osobe u bliskom kontaktu konceptualiziran je kao sekundarna traumatizacija. U užem
smislu izraz sekundarna traumatizacija odnosi se na prijenos noćnih mora, intruzivnih misli, bljeskova
prisjećanja i ostalih simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja koje tipično doživljavaju
traumatizirani pojedinci, na osobe u njihovoj blizini. U širem smislu izraz sekundarne traumatizacije
odnosi se na bilo koji prijenos distresa s nekoga tko je doživio traumu na one u
njegovoj blizini i uključuje širok spektar manifestacija distresa, pored onih koje sliče posttraumatskom
stresnom poremećaju. Nalazi istraživanja posttraumatskog stresnog poremećaja u
kontekstu obitelji uvjerljivi su u svojim otkrićima da život u obitelji u kojoj netko pati od posttraumatskog
stresnog poremećaja ima duboke učinke na druge članove obitelji, obiteljsku dinamiku i
obiteljski sustav u cijelosti. Ova saznanja upućuju na potrebu stvaranja i razvijanja učinkovitijih
programa u liječenju oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja u kojima bi točka intervencije
bila upravo obitelj.
Ključne riječi
obiteljske veze; PTSP; sekundarna traumatizacija; traumatski stres
Hrčak ID:
59256
URI
Datum izdavanja:
13.9.2010.
Posjeta: 4.983 *