hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Jesu li čitanke književnosti za osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj rodno osjetljive?

Branislava Baranović ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Karin Doolan ; Institut za Društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivana Jugović ; Institut za Društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (284 KB) str. 349-374 preuzimanja: 1.784* citiraj
APA 6th Edition
Baranović, B., Doolan, K. i Jugović, I. (2010). Jesu li čitanke književnosti za osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj rodno osjetljive?. Sociologija i prostor, 48 (2 (187)), 349-374. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/61592
MLA 8th Edition
Baranović, Branislava, et al. "Jesu li čitanke književnosti za osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj rodno osjetljive?." Sociologija i prostor, vol. 48, br. 2 (187), 2010, str. 349-374. https://hrcak.srce.hr/61592. Citirano 09.08.2020.
Chicago 17th Edition
Baranović, Branislava, Karin Doolan i Ivana Jugović. "Jesu li čitanke književnosti za osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj rodno osjetljive?." Sociologija i prostor 48, br. 2 (187) (2010): 349-374. https://hrcak.srce.hr/61592
Harvard
Baranović, B., Doolan, K., i Jugović, I. (2010). 'Jesu li čitanke književnosti za osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj rodno osjetljive?', Sociologija i prostor, 48(2 (187)), str. 349-374. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/61592 (Datum pristupa: 09.08.2020.)
Vancouver
Baranović B, Doolan K, Jugović I. Jesu li čitanke književnosti za osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj rodno osjetljive?. Sociologija i prostor [Internet]. 2010 [pristupljeno 09.08.2020.];48(2 (187)):349-374. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/61592
IEEE
B. Baranović, K. Doolan i I. Jugović, "Jesu li čitanke književnosti za osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj rodno osjetljive?", Sociologija i prostor, vol.48, br. 2 (187), str. 349-374, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/61592. [Citirano: 09.08.2020.]

Sažetak
Cilj ovoga rada je problematizirati rodnu (ne)osjetljivost čitanki književnosti u osnovnoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj. Pod rodnom osjetljivošću podrazumijevamo rodnu ujednačenost u autorstvu čitanki i tekstova te nestereotipan prikaz likova. U provedenom empirijskom istraživanju korištena je klasična analiza sadržaja, a istraživačkom matricom obuhvaćene su sljedeće varijable: zastupljenost muškaraca i žena kao autora čitanki, tekstova i metodičkih priloga, zastupljenost muških i ženskih likova te stereotipnost njihovih psihosocijalnih osobina, vrijednosnih sustava, profesionalnih i obiteljskih uloga. Analizirane su čitanke književnosti od prvog do osmog razreda. Rezultati su pokazali da su žene u usporedbi s muškarcima znatno podzastupljene u čitankama: muškarci dominiraju u čitankama kao autori tekstova i svih priloga
uz tekstove, ali i kao likovi o kojima se govori u tekstovima i njihovim prilozima. Tradicionalni pristup rodnoj problematici u čitankama izražen je u prikazu obiteljskih uloga i bračnog statusa likova kojima se učenicima/ama promovira stereotipna uloga žene kao majke i obitelj s djecom kao poželjni obrazac bračnog života u odrasloj dobi.
Iako su u tekstovima muškim i ženskim likovima dodijeljene i stereotipne osobine, vrijednosti i profesionalne uloge, mogu se zamijetiti i primjeri rodno nestereotipnih prikaza likova koji mogu doprinositi rodnom senzibiliziranju nastavnog procesa.

Ključne riječi
rodni stereotipi; rodna osjetljivost čitanki; analiza sadržaja

Hrčak ID: 61592

URI
https://hrcak.srce.hr/61592

[engleski]

Posjeta: 3.146 *