Pregledni rad
Vjeronauk u školi između roditeljskih očekivanja, društvenih ciljeva, potreba mladih i crkvenog služenja čovjeku
Josip Šimunović
orcid.org/0000-0003-0253-1393
; Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Sažetak
Prvi dio članka polazi od roditelja i njihovih očekivanja što bi
nastava katoličkoga vjeronauka trebala pružiti djeci i mladima.
Polazi se od roditelja, jer je opće načelo da su roditelji ili skrbnici
prvi odgovorni za odgoj djece i mladih. To opće načelo nalazimo u
međunarodnim, crkvenim i hrvatskim dokumentima. U tom dijelu
članka dan je kratak osvrt na odredbe Ustava Republike Hrvatske,
Zakonika kanonskoga prava i Ugovora između Svete Stolice i
Republike Hrvatske koje govore o roditeljskim odgojiteljskim pravima
i dužnostima, s posebnim naglaskom na vjerski odgoj i obrazovanje.
Također se spominju i tri vrijedna istraživanja provedena na razini
cijele Republike Hrvatske: Vjera i moral u Hrvatskoj, European
Values Study, Europsko istraživanje vrednota i Aufbruch, koja
pomažu osvijetliti koje kategorije vjernika, a s tim i roditelja učenica
i učenika koji pohađaju nastavu katoličkoga vjeronauka u školama,
postoje u Crkvi u Republici Hrvatskoj.
Drugi dio članka pretresa suodnos vjeronauka u školi i ciljeva/
zahtjeva društva današnjice. Suvremeni svijet kojeg je dionik i
hrvatsko društvo kao i sama Crkva u Republici Hrvatskoj, jest svijet
koji obilježavaju relativizam, liberalizam, sekularizam, scijentizam,
individualizam, materijalizam i hedonizam. Sve to utječe na planiranje
i programiranje djelovanja Crkve. Treći dio članka odnosi se na adresate vjeronauka u školi.
Složenost adresata vjeronauka u školi ima svoje temelje u načinu
života suvremene obitelji i njezina vjerskog (ne)identiteta te
postmodernoga društva kao životnog okruženja u kojem žive djeca
i mladi. Situacija djece i mladih je takva da su neki više, a neki
manje povezani s vjerom i Crkvom, dok jedni, pak, s njom uopće
nisu povezani. Sukladno tome, status katoličkoga vjeronauka u
životu učenica i učenika može nerijetko proizlaziti iz njihove percepcije
društva, kulture, gospodarstva, umjetnosti te odgoja i obrazovanja
u kojoj se vjera ne smatra značajnim čimbenikom, nego isključivo
privatnom i osobnom stvari.
Četvrti dio članka razmišlja o vjeronauku u školi kao crkvenom
služenju čovjeku. Naglašava se dijakonijsko i evangelizacijsko
usmjerenje nastave katoličkoga vjeronauka u školi.
Ključne riječi
vjeronauk u školi; očekivanja roditelja; zahtjevi suvremenog društva; potrebe mladih; vjeronauk u školi – crkveno služenje čovjeku
Hrčak ID:
62494
URI
Datum izdavanja:
21.12.2010.
Posjeta: 2.940 *