hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Kardiorenalni sindrom

Ivan Bubić ; Zavod za nefrologiju i dijalizu, Klinika za internu medicinu, Klinički bolnički centar Rijeka
Luka Zaputović ; Zavod za kardiovaskularne bolesti, Klinika za internu medicinu, Klinički bolnički centar Rijeka
Sanjin Rački ; Zavod za nefrologiju i dijalizu, Klinika za internu medicinu, Klinički bolnički centar Rijeka

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 391-402 preuzimanja: 2.571* citiraj
APA 6th Edition
Bubić, I., Zaputović, L. i Rački, S. (2010). Kardiorenalni sindrom. Medicina Fluminensis, 46 (4), 391-402. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/63062
MLA 8th Edition
Bubić, Ivan, et al. "Kardiorenalni sindrom." Medicina Fluminensis, vol. 46, br. 4, 2010, str. 391-402. https://hrcak.srce.hr/63062. Citirano 24.10.2021.
Chicago 17th Edition
Bubić, Ivan, Luka Zaputović i Sanjin Rački. "Kardiorenalni sindrom." Medicina Fluminensis 46, br. 4 (2010): 391-402. https://hrcak.srce.hr/63062
Harvard
Bubić, I., Zaputović, L., i Rački, S. (2010). 'Kardiorenalni sindrom', Medicina Fluminensis, 46(4), str. 391-402. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/63062 (Datum pristupa: 24.10.2021.)
Vancouver
Bubić I, Zaputović L, Rački S. Kardiorenalni sindrom. Medicina Fluminensis [Internet]. 2010 [pristupljeno 24.10.2021.];46(4):391-402. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/63062
IEEE
I. Bubić, L. Zaputović i S. Rački, "Kardiorenalni sindrom", Medicina Fluminensis, vol.46, br. 4, str. 391-402, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/63062. [Citirano: 24.10.2021.]

Sažetak
Smanjena bubrežna funkcija česta je u bolesnika sa zatajivanjem srca i obrnuto, bubrežni
bolesnici često imaju popratnu bolest srca. To je dovelo do stvaranja koncepta kardiorenalnog
sindroma (KRS) kao patofiziološkog poremećaja u kojem akutna ili kronična disfunkcija
jednog može dovesti do akutne ili kronične disfunkcije drugog organa. Dijeli se na pet podtipova
ovisno o primarnoj disfunkciji organa i vremenskom nastanku. KRS u kojem su primarno zahvaćeni
srce i bubrezi nazivamo primarnim, a ako je njihova disfunkcija posljedica sustavnog
zbivanja u organizmu, onda govorimo o sekundarnom KRS-u. Složeni patofiziološki mehanizmi
tek su djelomice poznati, a aktivacija renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava, endotelna disfunkcija,
aktivacija simpatičkog živčanog sustava i upala temeljne su značajke razvoja ovog sindroma.
U ranoj dijagnostici KRS-a, osobito bubrežnog oštećenja, danas se sve više koriste novi
proteinski biomarkeri, čije su vrijednosti povišene već kod blagog smanjenja bubrežne funkcije,
daleko prije nego što dođe do porasta serumskog kreatinina. S obzirom na to da su bolesnici
s KRS-om najčešće isključivani iz velikih kliničkih studija, ne postoje smjernice za liječenje
ovog sindroma, stoga se u svakodnevnoj praksi najčešće služimo empirijskim liječenjem, a
upravo zbog straha od pogoršanja bubrežne funkcije ovi bolesnici često ne dobivaju svu potrebnu
terapiju. Prevencija nastanka KRS-a vrlo je važna s obzirom na to da nastanak KRS-a
dovodi do nepotpuno reverzibilnih oštećenja srca i bubrega, povećane stope hospitalizacija te
povećanog rizika od nastanka komplikacija, potreba za nadomjesnim liječenjem bubrežne
funkcije i smrti. U ovom preglednom članku prikazali smo dosadašnje epidemiološke i patofiziološke
spoznaje o KRS-u, kao i preporuke za njegovo liječenje i prevenciju.

Ključne riječi
biomarkeri; kardiovaskularni rizik; kronična bubrežna bolest; liječenje; prevencija; zatajivanje srca

Hrčak ID: 63062

URI
https://hrcak.srce.hr/63062

[engleski]

Posjeta: 3.067 *