Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Prostorna razdioba brzine vjetra na području Hrvatske dobivena numeričkim modelom atmosfere ALADIN

Alica Bajić ; Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, Hrvatska
Stjepan Ivatek Šahdan ; Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, Hrvatska
Kristian Horvath ; Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 477 Kb

str. 67-77

preuzimanja: 3.596

citiraj


Sažetak

U radu su dani prvi rezultati izrade klimatski reprezentativne prostorne razdiobe brzine vjetra kao osnovne veličine za procjenu energetskog potencijala vjetra na složenom terenu Hrvatske. Pri tome je korištena metoda dinamičke prilagodbe globalnih reanaliza ERA-40 na mrežu točaka veće horizontalne razlučivosti (8 km) upotrebom spektralnog, prognostičkog modela ALADIN. Podaci su potom adaptirani na mrežu točaka od 2 km horizontalne razlučivosti metodom dinamičke adaptacije. Klimatologija vjetra u prizemnom graničnom sloju proračunata
je kroz razdoblje od 10 godina (1992-2001) s podacima vremenske razlučivosti 60 minuta za parametre brzine i smjera vjetra te maksimalnih 10-min udara.
Konvencionalna verifikacija modeliranih vrijednosti brzine vjetra, napravljena na 5 mjernih postaja koje reprezentiraju različite klimatske zone u Hrvatskoj, ukazuje da je primijenjena metoda uspješno provedena. Najbolji rezultati postignuti su u području kontinentalne Hrvatske gdje sistematska pogreška iznosi oko 1% srednje godišnje brzine vjetra, dok u obalnom području u blizini složenog terena te vrijednosti dosežu oko 10% srednje godišnje brzine vjetra. Srednja kvadratična pogreška je manja u ravnom nego u složenom terenu, no neovisno o lokaciji u prosjeku iznosi oko 10 % srednje godišnje brzine vjetra. Iznimka je postaja Zagreb
Maskimir, gdje je manja točnost modela rezultat njezine urbane okoline. Spektralna usporedba izmjerenih i modeliranih vrijednosti vjetra u vremenskoj domeni ukazuje da je primarni maksimum spektralne snage koji karakterizira prolaske sinoptičkih procesa dobro modeliran, kao i sekundarni dnevni i tercijarni poludnevni maksimumi vezani za obalnu cirkulaciju. Nasuprot tome, spektralna snaga dnevnih cirkulacija u kontinentalnoj Hrvatskoj donekle je podcjenjena, slično kao i snaga u području vremenskih perioda manjih od poludnevnih.

Ključne riječi

Hrčak ID:

64044

URI

https://hrcak.srce.hr/64044

Datum izdavanja:

10.5.2010.

Posjeta: 4.552 *