hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Kosta Strajnić i međuratni odjeci ideje o nacionalnom izrazu u umjetnosti

Vinko Srhoj ; Sveučilište u Zadru, Odjel za povijest umjetnosti

Puni tekst: hrvatski, pdf (384 KB) str. 319-328 preuzimanja: 636* citiraj
APA 6th Edition
Srhoj, V. (2008). Kosta Strajnić i međuratni odjeci ideje o nacionalnom izrazu u umjetnosti. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (32), 319-328. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/65622
MLA 8th Edition
Srhoj, Vinko. "Kosta Strajnić i međuratni odjeci ideje o nacionalnom izrazu u umjetnosti." Radovi Instituta za povijest umjetnosti, vol. , br. 32, 2008, str. 319-328. https://hrcak.srce.hr/65622. Citirano 27.09.2021.
Chicago 17th Edition
Srhoj, Vinko. "Kosta Strajnić i međuratni odjeci ideje o nacionalnom izrazu u umjetnosti." Radovi Instituta za povijest umjetnosti , br. 32 (2008): 319-328. https://hrcak.srce.hr/65622
Harvard
Srhoj, V. (2008). 'Kosta Strajnić i međuratni odjeci ideje o nacionalnom izrazu u umjetnosti', Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (32), str. 319-328. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/65622 (Datum pristupa: 27.09.2021.)
Vancouver
Srhoj V. Kosta Strajnić i međuratni odjeci ideje o nacionalnom izrazu u umjetnosti. Radovi Instituta za povijest umjetnosti [Internet]. 2008 [pristupljeno 27.09.2021.];(32):319-328. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/65622
IEEE
V. Srhoj, "Kosta Strajnić i međuratni odjeci ideje o nacionalnom izrazu u umjetnosti", Radovi Instituta za povijest umjetnosti, vol., br. 32, str. 319-328, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/65622. [Citirano: 27.09.2021.]

Sažetak
Likovni kritičar, konzervator i muzealac Kosta Strajnić (1887.–1977.) značajna je osobnost u vremenu pred Prvi svjetski rat, u međuratnom razdoblju i nakon Drugog svjetskog rata. Strastveni zagovornik ideje o jugoslavenskom nacionalnom izrazu, čak i u vremenu kada je ta ideja doživjela stručna osporavanja i političku kompromitaciju u prvoj Jugoslaviji, svoj je izraziti kritičarski i polemički nerv stavio u službu propagiranja te ideje i veličanja Ivana Mestrovića kao njezina korifeja i gotovo stilogene osobnosti. Pristajući uz ideju Vidovdanskog hrama kao svejugoslavenskog arhitektonskog i skulptorskog Panteona, Strajnić je ukazivao na njegova tvorca Mestrovića kao idealni smjerokaz prema jugoslavenskoj identifikaciji, a ne partikularnom hrvatskom, srpskom ili slovenskom identitetu u umjetnosti. Fokusirajući se na razdoblje zamiranja i osporavanja ideje o zajedničkom nacionalnom stilu u novoj državi, rad se bavi prijelaznim razdobljem Strajnićeve publicističke i kritičke djelatnosti, ustanovljavajući mnoge kontroverze, sporenja i na koncu skretanja Strajnića prema ideji »čiste umjetnosti«, koja je dovela do oformljivanja tzv. dubrovačke kolorističke škole. Prvi put se raspravlja i o »podijeljenoj lojalnosti« u kritičarskim krugovima od kojih je dio smatrao da je moguće stvoriti nacionalni stil samo jugoslavenskih obilježja, a drugi da je to izvedivo tek na podlozi posebnih nacionalnih entiteta u jugoslavenskoj državi. Ustanovljava se i razdjelnica koja Strajnićevo djelovanje gotovo simetrično dijeli na preddubrovačko i dubrovačko, nacionalno–romantičko i internacionalno–modernističko, na Meštrovićev krug i krug mladih dubrovačkih kolorista, ravnodušnih po pitanju nacionalno–patriotskih sadržaja (Dulčić, Masle, Pulitika...).

Ključne riječi
slikarstvo; 20. st.; Kosta Strajnić; Ivan Meštrović; nacionalni izraz u umjetnosti

Hrčak ID: 65622

URI
https://hrcak.srce.hr/65622

Posjeta: 1.095 *