Prethodno priopćenje
Normalna abnormala
Matko Meštrović
; Ekonomski institut u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Temeljna preokupacija Daga Strpića jest teorijska paradigma razumijevanja
modernoga – i to u smislu Marxova projekta kritike političke ekonomije.
Žarišna točka njegove argumentacije jest teorija radne vrijednosti, čije bi
kompleksno shvaćanje trebalo zadobiti status jezgre “opće teorije” modernoga
društva. Marksistička politička ekonomija insistirala je na neposrednoj tržišnoj
primjeni Marxove teorije vrijednosti i neizravno pokazala da je u tom
operativnom smislu ta teorija neupotrebljiva. Međutim pritom je u doktrinarnim
verzijama “ekonomike” izbačena i teorija vrijednosti i cjelokupni korpus
Marxove kritike. Nasuprot poplavi ideologizirane praktičko-normativne
razrade doktrine samoupravnog udruživanja rada, u vrijeme njezine neprikosnovene
dominacije, Strpić je jasno razaznao da je riječ o magistralnom
smjeru epohalne društvene, ekonomske i napose tehnologijske i komunikacijske
transformacije koji je uočljiv u svjetskim relacijama. No za njega je bitno
teorijsko pitanje bilo na temelju kakvih se zakonitosti procesi podruštvljivanja
i udruživanja realno odvijaju. Glede toga danas je uputno upozoriti na paradigmatsku
promjenu koju Negri vidi u tendencijskoj hegemoniji nematerijalnog
rada iz koje proizlazi nužnost da se omeđi politički jezik prijelaza od modernosti
k postmodernosti u analizama političke znanosti i filozofije.
Ključne riječi
moderno; teorija radne vrijednosti; konkurencija mnoštva kapitala; zbiljsko društveno vlasništvo; kapitalska osnova; harmonizacija javnih politika; nematerijalni rad; Strpić; Negri
Hrčak ID:
66487
URI
Datum izdavanja:
8.4.2011.
Posjeta: 1.903 *