Skoči na glavni sadržaj

Croatian Journal of Forest Engineering : Časopis za teoriju i praksu šumarskoga inženjerstva, Vol. 32 No. 1, 2011.

Izvorni znanstveni članak

Zapaljivost i gorivost sastojina alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.)

Željko Španjol ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Roman Rosavec ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Damir Barčić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Ivo Galić ; Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zavod za rudarstvo i geotehniku, Pierottijeva 6, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA

Puni tekst: hrvatski pdf 225 Kb

str. 121-128

preuzimanja: 534

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 225 Kb

str. 128-129

preuzimanja: 607

citiraj

Sažetak

Sredozemlje je po svojoj biološkoj raznolikosti jedno od najvažnijih regija na svijetu.Na tom su području posljednjih godina često izbijali šumski požari. Najvažniji su uzroci nastanka šumskih požara šumsko gorivo te klimatske prilike. Kako na klimatske prilike ne možemo imati izravan utjecaj, dostupnost mogućega šumskoga goriva, odnosno vegetacije, prostor su za djelovanje u našim nastojanjima da spriječimo nastajanje i širenje šumskih požara. Što se tiče šumskoga goriva, bitno je poznavati osnovna obilježja šumskih požara, a to su odgoda zapaljivosti, trajanje gorenja i sadržaj vlage. Istraživanja su provedena na otoku Rabu uNastavno- pokusnom šumskom objektu u 40-godišnjoj sastojini alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.). Pritom je primijenjena metodologija koju je detaljno opisao Valette 1990. godine. Prema toj metodologiji za utvrđivanje odgode zapaljivosti i trajanja gorenja korišten je epiradijator (električno laboratorijsko grijalo). Za utvrđivanje sadržaja vlage primijenjena je standardizirana jednadžba (postotno od suhe težine) metodom sušenja u sušioniku prema Škoriću (1965). Dobiveni su rezultati statistički obrađeni. Iz rezultata je vidljivo da klimatske prilike imaju statistički značajan utjecaj na sadržaj vlage odbačenih, odnosno mrtvih iglica, dok utjecaj na odgodu zapaljivosti, trajanje gorenja i sadržaj vlage zelenih, živih iglica nije statistički značajan.

Ključne riječi

zapaljivost; gorivost; sadržaj vlage; alepski bor

Hrčak ID:

68076

URI

https://hrcak.srce.hr/68076

Datum izdavanja:

8.4.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.064 *