Izvorni znanstveni članak

Utjecaj sastojinskih, stanišnih i strukturnih obilježja na planiranje obnove sastojina hrasta lužnjaka

Juro Čavlović ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, Svetošimunska 25 HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Krunoslav Teslak ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, Svetošimunska 25 HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Anamarija Jazbec ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, Svetošimunska 25 HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Mislav Vedriš ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, Svetošimunska 25 HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA

Sažetak

U uvjetima narušene strukture lužnjakovih sastojina značajno je pitanje određivanja prioriteta prema kojemu će se obnavljati pojedine potencijalno zrele i zrele sastojine. Svrha je rada odgovoriti na to pitanje odabirom objektivnoga kriterija za rangiranje sastojina prema prioritetu za obnovu, koji se zasniva na lako pridobivim elementima strukture sastojina. Predmet su istraživanja šume hrasta lužnjaka u srednjoj Posavini, gdje je u 16 gospodarskih jedinica po načelu slučajnosti odabrano 37 starijih i starih sastojina narušena obrasta. Na 146 ploha polumjera 25 m provedena je procjena i izmjera varijabli na razini pojedinačnih modelnih stabala, varijabli sastojine, te stanišnih i gospodarskih varijabli. Obradom podataka, parcijalnim linearnim i multivarijatnim analizama te modeliranjem istraživan je utjecaj strukturnih značajki na prioritet obnove. Rezultati su istraživanja potvrdili statistički značajnu ovisnost između sastojinskih, stanišnih i gospodarskih čimbenika, strukture sastojina i razlike budućih potencijalnih prihoda. Oni pokazuju postojanje neposredne veze između strukture sastojine i prioriteta obnove. Starije su sastojine hrasta lužnjaka (100 – 120 godina) narušenije strukture i imaju veći prioritet obnove. Ustanovljena složena varijabla razlike u renti odrediva je lako pridobivim elementima strukture (broj stabala, temeljnica i debljinski prirast hrasta lužnjaka), te postoji mogućnost njezine praktične primjene pri rangiranju sastojina ili dijelova sastojina (izlučivanje) prema prioritetu obnove. Proširenje istraživanja stanišno-strukturnih odnosa na šire ili cijelo područje lužnjakovih šuma, te uključivanje prostornih kriterija i kriterija višenamjenskoga gospodarenja šumama može biti očekivan nastavak ovoga istraživanja.

Ključne riječi

hrast lužnjak; sastojine slaba obrasta; renta; planiranje obnove sastojina

Hrčak ID:

68185

URI

https://hrcak.srce.hr/68185

Datum izdavanja:

8.4.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.109 *