Izvorni znanstveni članak
Procjena strukturnih elemenata sastojine na temelju vrijednosti spektralnoga odbijanja satelitskoga snimka IKONOS
Ante Seletković
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Renata Pernar
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Mario Ančić
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Jelena Sučić
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za izmjeru i uređivanje šuma, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Sažetak
Ovim se radom žele istražiti odnosi između spektralnoga odbijanja zabilježenoga na satelitskom snimku IKONOS spačvanskoga područja visoke prostorne rezolucije i pojedine sastojinske veličine, a samim tim i regresijski modeli za procjenu sastojinskih veličina.
Za svaki je odsjek očitana sa satelitskoga snimka srednja vrijednost spektralnoga odbijanja unutar četiri kanala. Kanoničkom korelacijskom analizom ispitana je povezanost između linearne kombinacije vrijednosti kanala i linearne kombinacije vrijednosti terenskih podataka za svako obilježje posebno (broj stabala, prsni promjer, visina, temeljnica i volumen). Povezanost između aritmetičkih sredina vrijednosti spektralnih odbijanja po kanalima i varijabli procijenjena je Pearsonovom korelacijom. Za svaku sastojinsku veličinu procijenjena su dva regresijska modela unutar uređajnoga razreda hrasta lužnjaka i to za svaki dobni razred posebno.
Iz rezultata kanoničke korelacijske analize možemo zaključiti da su promatrane varijable u dobroj korelaciji sa sva 4 kanala. Što se tiče mogućnosti procjena sastojinskih veličina na satelitskim snimcima, najboljima su se pokazali rezultati regresijskih modela za treći dobni razred te za drugi i peti dobni razred. Također rezultati ovih istraživanja pokazali su da u šestom i sedmom dobnom razredu nije opravdano procjenjivati sastojinske veličine za sve promatrane varijable zbog niskih vrijednosti koeficijenata determinacije. Kako su se za procjenu strukturnih elemenata sastojine koristili podaci bazirani na spektralnim informacijama iz piksela, mogući razlog lošijih rezultata procjene sastojinskih veličina za šesti i sedmi dobni razred leži i u visokoj prostornoj rezoluciji satelitskoga snimka IKONOS, na kojem se nerijetko pokazuju izolirani pikseli (klasificirani kao klasa), umetnuti u područje koje predstavlja drugu klasu, što otežava i daljnju analizu i upotrebu satelitskoga snimka.
Ključne riječi
IKONOS; spektralno odbijanje; regresijski modeli; procjena sastojinske veličine
Hrčak ID:
68188
URI
Datum izdavanja:
8.4.2011.
Posjeta: 1.928 *