Izvorni znanstveni članak
Procjena genetskih parametara u testovima polusrodnika hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih zona Posavine, Podravine i Podunavlja
Davorin Kajba
orcid.org/0000-0001-9194-1030
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Ida Katičić
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Saša Bogdan
orcid.org/0000-0002-1672-2038
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Sažetak
Tri testa familija dobivenih slobodnim oprašivanjem plus stabala hrasta lužnjaka iz dviju sjemenskih zona (Posavine, Podravine i Podunavlja) istraživana su radi procjene genetskih parametara juvenilnoga rasta. Analizirana je varijanca i izračunati su genetski parametri i dobit od selekcije pomoću triju metoda: ostvarena dobit, očekivana dobit od individualne selekcije za prvu generaciju plus stabala unutar provenijencije kod iste dobi kao u testu, očekivana genetska dobit od povratne selekcije unutar prve generacije plus stabala. Nasljednosti za visinski rast u istraživanom razdoblju varirale su između testova od najni- žih 0,02 do visokih 0,98. Najniže procjene nasljednosti zbog veze s prosječnim preživljavanjem biljaka u pojedinom testu dobivene su u testu s najnižim preživljavanjem. Aditivni koeficijenti varijabilnosti (u rasponu od 12,7 do 44,1 %) u dvama testovima upućuju na dobar potencijal prilagodbe lužnjaka na promjene okoliša. Pokazalo se da se najveća procijenjena dobit očekuje metodom povratne selekcije u plantaži nakon testiranja selekcioniranih familija (17,2 do 26,3 %). U jednom su testu dobiveni niski aditivni koeficijenti varijabilnosti (6,6 do 15,3 %), niske procjene nasljednosti i genetske dobiti (- 0,2 do 5,3 %), što upućuje na smanjenu adaptabilnost istraživanih plus stabala iz pripadajuće regije. Rezultati su različiti s obzirom na sjemenske regije iz kojih potječu plus stabla. Rezultati dvaju testova pokazuju da je rast uglavnom pod snažnim genetskim utjecajem, da postoji značajna aditivna genetska varijabilnost te visok potencijal za genetsku dobit i sposobnost prilagodbe promjenama okoliša, dok rezultati u jednom testu upućuju na nisku adaptivnu varijabilnost plus stabala iz pripadajuće regije te manje mogućnosti oplemenjivanja na rast.
Ključne riječi
Quercus robur L.; test polusrodnika selekcioniranih plus stabala; genetska varijabilnost; genetski parametri; selekcija
Hrčak ID:
68214
URI
Datum izdavanja:
8.4.2011.
Posjeta: 2.636 *