Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Procjena genetskih parametara u testovima polusrodnika hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz sjemenskih zona Posavine, Podravine i Podunavlja

Davorin Kajba orcid id orcid.org/0000-0001-9194-1030 ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Ida Katičić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Saša Bogdan orcid id orcid.org/0000-0002-1672-2038 ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA


Puni tekst: hrvatski pdf 506 Kb

str. 177-190

preuzimanja: 608

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 506 Kb

str. 190-192

preuzimanja: 610

citiraj


Sažetak

Tri testa familija dobivenih slobodnim oprašivanjem plus stabala hrasta lužnjaka iz dviju sjemenskih zona (Posavine, Podravine i Podunavlja) istraživana su radi procjene genetskih parametara juvenilnoga rasta. Analizirana je varijanca i izračunati su genetski parametri i dobit od selekcije pomoću triju metoda: ostvarena dobit, očekivana dobit od individualne selekcije za prvu generaciju plus stabala unutar provenijencije kod iste dobi kao u testu, očekivana genetska dobit od povratne selekcije unutar prve generacije plus stabala. Nasljednosti za visinski rast u istraživanom razdoblju varirale su između testova od najni- žih 0,02 do visokih 0,98. Najniže procjene nasljednosti zbog veze s prosječnim preživljavanjem biljaka u pojedinom testu dobivene su u testu s najnižim preživljavanjem. Aditivni koeficijenti varijabilnosti (u rasponu od 12,7 do 44,1 %) u dvama testovima upućuju na dobar potencijal prilagodbe lužnjaka na promjene okoliša. Pokazalo se da se najveća procijenjena dobit očekuje metodom povratne selekcije u plantaži nakon testiranja selekcioniranih familija (17,2 do 26,3 %). U jednom su testu dobiveni niski aditivni koeficijenti varijabilnosti (6,6 do 15,3 %), niske procjene nasljednosti i genetske dobiti (- 0,2 do 5,3 %), što upućuje na smanjenu adaptabilnost istraživanih plus stabala iz pripadajuće regije. Rezultati su različiti s obzirom na sjemenske regije iz kojih potječu plus stabla. Rezultati dvaju testova pokazuju da je rast uglavnom pod snažnim genetskim utjecajem, da postoji značajna aditivna genetska varijabilnost te visok potencijal za genetsku dobit i sposobnost prilagodbe promjenama okoliša, dok rezultati u jednom testu upućuju na nisku adaptivnu varijabilnost plus stabala iz pripadajuće regije te manje mogućnosti oplemenjivanja na rast.

Ključne riječi

Quercus robur L.; test polusrodnika selekcioniranih plus stabala; genetska varijabilnost; genetski parametri; selekcija

Hrčak ID:

68214

URI

https://hrcak.srce.hr/68214

Datum izdavanja:

8.4.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.636 *