Izvorni znanstveni članak
Morfološki parametri sivog puha (Glis glis L.) uzorkovanog u šumama Gorskog kotara
Josip Margaletić
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Željko Kauzlarić
; »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Delnice, Odjel za ekologiju i zaštitu šuma, Supilova 32, HR-51 300 Delnice, HRVATSKA
Maja Moro
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za procesne tehnike, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA,
Marko Vucelja
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Linda Bjedov
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Goran Videc
; Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ulica grada Vukovara 269/D, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Sažetak
U šumama Gorskoga kotara najbrojnija je vrsta puha sivi puh (Glis glis L.) koji u godinama povećane brojnosti često uzrokuje oštećenja u šumi izgrizajući koru stabala. Najčešće oštećuje kulture obične smreke (Picea abies /L./ Karst.).Uradu su analizirani morfološki parametri ove vrste (duljina tijela s repom i masa tijela) na uzorku od 248 jedinki (119 mužjaka i 129 ženki) ulovljenih u šumama kojima gospodari poduzeće »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Delnice, Šumarije Delnice i Mrkopalj. Izlov životinja je obavljen 2001., 2007. i 2009. godine na području šumarije Delnice u kulturi obične smreke te na području šumarije Mrkopalj u kulturi obične smreke i prirodnoj šumi obične bukve (Fagus sylvatica L.). Ukupno je tijekom 2001. godine na sva tri lokaliteta ulovljeno 127 životinja, 2007. godine 53, a 2009. godine 68 jedinki. Godine 2001. zabilježena je najveća brojnost puhova u promatranom razdoblju na svim trima lokalitetima, dok je u iduće dvije godine praćenja varirala ovisno o lokalitetu. Godine u kojima su zabilježene najveće prosječne vrijednosti analiziranih parametara poklapaju se s godinama najmanje utvrđenih brojnosti. Omjer ulovljenih jedinki po spolu na svim je lokalitetima iznosio približno 1:1. Najveće i najmanje vrijednosti analiziranih parametara utvrđene su u smrekovim kulturama, dok su najveće prosječne vrijednosti utvrđene u prirodnim bukovim šumama. Potvrđeno je postojanje statistički značajnih razlika između analiziranih varijabli po godinama unutar lokaliteta i između njih. Razlike u vrijednostima prosječne duljine i mase tijela utvrđenih između lokaliteta upućuju na ovisnost tih morfoloških parametara o habitatu, tj. moguće postojanje više lokalnih rasa sivog puha. Definiranje temeljnih uzročnika tih razlika navodimo kao potencijalnu svrhu budućih istraživanja.
Ključne riječi
sivi puh (Glis glis L.); Gorski kotar; prirodna šuma; šumske kulture; morfologija
Hrčak ID:
68216
URI
Datum izdavanja:
8.4.2011.
Posjeta: 2.402 *