Skoči na glavni sadržaj

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Vol. 29. No. 1-2 (57-58), 2003.

Izvorni znanstveni članak

Prirodnofilozofska gledišta Josipa Zanchija

Žarko Dadić ; Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 537 Kb

str. 75-92

preuzimanja: 351

citiraj

Sažetak

God. 1747. Zanchi je preveo na latinski jezik raspravu francuskog isusovca Noëla Regnaulta u kojoj se Regnault, zastupajući Descartesovu prirodnu filozofiju, suprotstavio Voltaireovoj knjizi o Newtonovoj fizici. Mnogi Regnaultovi stavovi mogu se prepoznati u Zanchijevim udžbenicima iz prirodne filozofije koji su objavljivani već od godine 1748. Zanchijev udžbenik Philosophia mentis et sensuum, koji je objavljen 1750. kao prošireni tekst ranije objavljenih udžbenika, pokazuje da je on slijedio metodološki pristup prirodnoj filozofiji koji je uveo isusovački profesor u Collegium romanum Giovan Battista Tolomei, a to znači obraćanje pozornosti motrenjima i pokusu, kao i iznošenje novijih prirodnofilozofskih stavova. Iako se Zanchi dosta priklanja Descartesu, on se u pojedinim pitanjima i dosta udaljuje od njega, pa tako ne podržava ni njegov pojam vrtloga. Ne prihvaća ni neke temeljne stavove Newtonove fizike. Posebno odbacuje Newtonov pojam privlačnosti smatrajući da se u njemu krije pojam skrovite sile (virtus occulta). Zanchi smatra da se ne može uvesti pojam prirodnih zakona umjesto prvih metafizičkih uzroka a, protivno Newtonu, drži da se takvi uzroci moraju uvesti u prirodnu filozofiju. Iznosi svoju teoriju gibanja prema dolje koja koristi pojam etera, ali se znatno razlikuje od Descartesove teorije vrtloga. Tu Zanchijevu teoriju nisu prihvaćali njegovi suvremenici. Odbacio je Ptolemejev geocentrični sustav kao protivan fizici i astronomiji. Sustav Tycha Brahea smatrao je kompliciranim, a Kopernikov sustav podržavao je kao pretpostavku, ali ne i kao tezu. Zanchi se u svojim stavovima znatno udaljio od Aristotela i podržavao mnoge novije znanstvene rezultate. Zbog svog suvremenijeg pristupa u nastavi prirodne filozofije imao je važnu ulogu na bečkom sveučilištu sredinom 18. stoljeća.

Ključne riječi

Hrčak ID:

68556

URI

https://hrcak.srce.hr/68556

Datum izdavanja:

1.12.2003.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.191 *