Izvorni znanstveni članak

KRETANJE I UZROCI PERINATALNIH I DOJENAČKIH SMRTI U HRVATSKOJ

Urelija Rodin orcid.org/0009-0003-5999-2307 ; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 10 000 Zagreb, Rockefellerova 7
Boris Filipović-Grčić ; Klinika za pedijatriju KBC zagreb
Ante Dražančić ; Klinika za ženske bolesti i porode KBC zagreb

Sažetak

Među najvažnijim pokazateljima kojima mjerimo ostvarenje Milenijskih razvojnih ciljeva broj 4. i 5. su perinatalni i dojenački pomor. Budući da je rani neonatalni pomor sastavni dio perinatalnog i dojenačkog pomora te da stanja iz perinatalnog razdoblja značajno utječu na rast i razvoj dojenčeta, analizirano je kretanje perinatalnog i dojenačkog pomora u Hrvatskoj u zadnjih 10 godina te uzroka smrti u 2009. godini. U razdoblju 2000.–2009. godine perinatalno je umrlo 3755 djece i prosječna stopa perinatalnog pomora je 8,9/1.000 ukupno rođenih porodne težine (PT) 500 grama, a prema kriteriju za međunarodne usporedbe, za ukupno rođene PT1000 grama, je 6,1‰. Prema ukupnom broju i strukturi perinatalno umrlih u 10-godišnjem razdoblju je umrlo najviše djece PT 500–999 grama i njihov je udjel u svim smrtima 31,9%. Među rano neonatalno umrlima je najviši udjel (39,3%) u skupini PT 500–999 grama. U fetalnim smrtima je najviši udjel (30,4%) umrlih PT 2500 grama. U istom razdoblju je umrlo 2538 dojenčadi i prosječna stopa dojenačke smrtnosti je 6,1/1.000 živorođenih. Najviši je bilo ranih neonatalnih smrti (59,1%), kasnih neonatalih smrti (15,6%) te postneonatalnih 25,3%. U 2009. godini 53% od svih ranih neonatalnih smrti je bilo u dobi trudnoće 22–27 tjedana, a uzroci su najčešće vezani uz komplikacije višeplodovih trudnoća i posljedičnu nezrelost s respiracijskim distresom i/ili intrakranijalnim krvarenjem, a nakon 27. navršenog tjedna perinatalna stanja čine svega 17% ranih neonatalnih smrti. U dobi trudnoće od 32–36 tjedana i ročnim trudnoćama najčešći uzroci ranih neonatalnih smrti su kongenitalne malformacije s udjelom od 10% odnosno 15% svih ranih neonatalnih smrti. Mrtvorođenja su u 92,2% uzrokovana stanjima iz perinatalnog razdoblja te u 7,8% kongenitalnih malformacija. Stanja iz perinatalnog razdoblja kao uzroci mrtvorođenja su otprilike podjednako zastupljeni udjelom iznad 20% u dobi trudnoće od 22–27, 28–31, 32–36 i 37 navršenih tjedana, a kongenitalne malformacije s udjelom od 3,1% u dobi trudnoće 22–27 i 32–36 tjedana, s 0,5% u dobi trudnoće 28–31 tjedan i s 1,1% u ročnim trudnoćama. U dojenačkim smrtima najčešći su uzroci (52%) komplikacije trudnoće i posljedična nezrelost te kongenitalne malformacije (36,6%). Sniženje perinatalnog i dojenačkog pomora u Hrvatskoj može se postići primjenom mjera, nakon poroda vezanih uz bolju organizaciju i uvjete intenzivnog neonatalnog liječenja te prije poroda antenatalnom dijagnostikom i intervencijskim mjerama. Hrvatska ima nižu stopu perinatalnog pomora u djece PT 1000 grama, nego je prosjek zemalja Europske unije i zemalja SZO Eur-A, s dobrim zdravstvenim pokazateljima, ali više stope rane neonatalne i ukupne dojenačke smrtnosti. U većini europskih zemalja s niskim stopama perinatalnog, dojenačkog i ranog neonatalnog pomora je, za razliku od Hrvatske, provedena regionalizacija perinatalne zaštite te su ovakve organizacijske mjere doprinijele značajnom smanjenju perinatalnog i dojenačkog pomora.

Ključne riječi

perinatalni mortalitet; dojenački mortalitet; uzroci smrti

Hrčak ID:

69957

URI

https://hrcak.srce.hr/69957

Datum izdavanja:

1.12.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.111 *